U Zagrebu obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici

Uoči sutrašnje, 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u Zagrebu je održana komemoracija, a navečer mimohod sjećanja. Dan sjećanja na žrtve genocida obilježit će se u petak u Srebrenici. 

Dana 11. srpnja obilježava se 30. godišnjica genocida u kojem je 1995. godine vojska i policija bosanskih Srba ubila više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Mnogi europski čelnici i ministri doći će u petak u Srebrenicu, a među njima i premijer Andrej Plenković. 

Opća skupština UN-a prošle godine je proglasila 11. srpnja Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čime su potvrđene ranije presude međunarodnih sudova o počinjenom genocidu.

Komemoracija u Zagrebu održana je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Mnogi od nazočnih istaknuli su važnost istine, pamćenja i borbe protiv zaborava te osudili negiranje srebreničkog genocida, tada najvećeg masovnog zločina nakon Drugog svjetskog rata.

"Posljednji put sam tada vidjela i zagrlila oca"

O genocidu u Srebrenici svjedočila je Nermina Muminović. Imala je svega 13 godina 1995., kada je posljednji put vidjela i zagrlila oca. Njegovu sliku nema.

- Samo je odjednom krenulo razdvajanje žena i djece da idu prema bazi UNPROFOR-a u Potočarima. Muškarci su krenuli preko šume kako bi došli do slobodnog teritorija. Moj otac se tada odvojio od nas. Sada kad sam pokušavala napisati ono što ću danas reći - plakala sam. Nadam se da ću danas uspjeti obuzdati svoje emocije, rekla je Muminović.

Živi su kaže - da istina o genocidu dođe do budućih generacija. 

- Mi smo danas suočeni s tim da oni to negiraju, da poriču i odgajaju generacije koje su možda još više u to unesene braniti to zlo i da negiraju to zlo. To je strašno, to su nove generacije novi ljudi koji će sutra upravljati državom, upravljati nekim institucijama, navela je Muminović.

Genocid u Srebrenici podsjetnik je u što se mržnja i nesnošljivost mogu pretvoriti ako im se dopusti da rastu, rekao je na komemoraciji predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Nazivajući srebrenički genocid jednim od krvavih vrhunaca velikosrpske agresije 90-ih godina prošlog stoljeća, Jandroković je naglasio da ubojstvo više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u dobi od 13 do 77 godina, koje su počinile srpske snage 11. srpnja 1995. godine, nije bilo tek čin iznenadne mržnje.

Ističući da su se nemir i nesigurnost uvukli duboko u pore svijeta u kojem živimo, Jandroković je kazao da smo svi pozvani pridonijeti borbi protiv nesnošljivosti i bilo kojeg oblika šovinizma i ekstremizma u našim društvima.

- Svi imamo obvezu ne dopustiti da mržnja nadvlada, istaknuo je na komemoraciji na kojem su bili nazočni i izaslanici vlade, Ureda predsjednika, grada Zagreba i veleposlanici.

"Kad institucije zakažu, međunarodna zajednica zakasni i šutnja nadjača odgovornost"

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su spomen, istina i osuda nužni, ali da nismo pobijedili zlo dok stratišta ne postanu suvremeni gradovi i mjesta života.

- Srebrenica je postala simbol onoga što se dogodi kad institucije zakažu, međunarodna zajednica zakasni, kad šutnja nadjača odgovornost, naglasio je Božinović.

Istaknuo je da pomirenje ne dolazi zaboravom već istinom, priznanjem i ljudskošću, a pobjeda nad zlom dolazi povratkom života.

- Ovo nije samo komemoracija. Ovo je čin čovječnosti. Ovo je poruka da se zločini nad jednim narodom, nad nedužnim ljudima, nikada više ne smiju ponoviti. Republika Hrvatska ovom komemoracijom jasno pokazuje da stoji uz istinu, uz pravdu, uz sjećanje, rekao je Bermin Meškić, predsjednik Nacionalne koordinacije Bošnjaka u RH.

Hodžić: Genocid nije uspio, nisu nas ušutkali

- Neka se zna, genocid nije uspio. Nisu nas izbrisali, nisu nas ušutkali. Dok god ima onih koji se sjećaju, Srebrenica neće umrijeti. Na kraju, u ime mrtvih, u ime živih, u ime onih koji će doći, mi ćemo pamtiti. Mi ćemo govoriti i mi ćemo hodati i trčati. Ako treba i od Vukovara do Srebrenice, sve dok istina ne postane zakon, a pravda temelj našeg suživota, istaknuo je Armin Hodžić, saborski zastupnik nacionlnih manjina.

- Često se govori o oprostu i nastavku života, ali ne možete oprostiti nekome tko vas nije ni tražio oprost. Prema tome važno je da ne zaboravimo žrtve genocida u Srebrenici, a sramota Srbije i svih koji negiraju genocid je isključivo njihova, dodao je Hodžić.

- Sjećajući se tog najvećeg masovnog zločina nakon Drugog svjetskog rata, nikad se ne smije zaboraviti da on nije samo jedan tragičan povijesni događaj, nego tragedija koju i danas žive mnoge obitelji, koju živi bošnjački narod, koju možemo reći živi Bosna i Hercegovina - jer ga na svoj način i danas osjećaju svi njezini građani, kazala je Melita Mulić, izaslanica predsjednika Republike Zorana Milanovića.

Na zagrebačkim fontanama projiciran je cvijet "Sjećanje". Simbol je to genocida i znak tuge, vjere u pravdu i otpora zaboravu.

U Potočarima gdje je smješten i Memorijalni centar Srebrenica do sada su pokopani posmrtni ostaci više od 6700 žrtava genocida, a i dalje se traga za tijelima najmanje tisuću ubijenih.

Mnogi od nazočnih koji su govorili na skupu u Zagrebu istaknuli su važnost istine, pamćenja i borbe protiv zaborava, te osudili negiranje srebreničkog genocida, tada najvećeg masovnog zločina nakon Drugog svjetskog rata.

Predsjednica Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Graciela Gatti Santana i glavni tužitelj MICT-a Serge Brammertz upozorili su u utorak u Sarajevu da nijekanje sudski utvrđenih činjenica vezanih uz Srebrenicu ne prestaje. Dodali su da svjedoče prepravljanju povijesti i relativizaciji ratnih zločina, uključivo i nijekanje genocida u Srebrenici.