Zagreb: Alternativni oblik obnove zgrada stradalih u potresu

Dok se čeka Zakon o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, dio građana odlučio se za novi, alternativni oblik obnove zgrada bez vlastita ulaganja.

Princip je jednostavan - građevinski poduzetnici rekonstruiraju zgradu, a u zamjenu od stanara dobiju zajednički prostor koji mogu urediti, iznajmiti ili prodati. Jedan takav prostor u središtu Zagreba uskoro će postati luksuzni "penthouse".

Ulaz u potkrovlje zgrade u središtu Zagreba. Trošna vrata, a iza njih pogled na maćehinski odnos prema vlastitoj imovini.

Ovo je jedan od tisuća zagrebačkih tavana i podruma koji desetljećima nisu održavani. Mnogi od njih nakon potresa postali su skladišta šute, cigle i srušenih dimnjaka, no neki od ovih zapuštenih prostora uskoro će dobiti - novo ruho. I to kakvo. Umjesto štakornjaka - niknut će penthouse. Drvenu konstrukciju zamijenit će čelična, a dio zida - staklena stijena. Sve će financirati građevinski poduzetnik koji u zamjenu za radove traži - tavan.

- Razne su varijante. Znači može biti, napravi se protuvrijednost tog tavana. Može biti isplata u novcu, može biti isplata u nekakvih određenim radovima, isplata u sanaciji konstrukcije zgrade, kazao je građevinar Marko Piplica.

Preduvjet, zgrada mora biti etažirana. Do sada je potpisao tri ovakva ugovora, bilo bi ih i više, no nije lako dobiti potpis svih vlasnika.

- Većina stanara je za, ali imate nekolicinu koja se protivi i većinom su to stanari koji, žao mi je što to moram reći, koji ne ulažu u svoju imovinu, ne plaćaju pričuvu, kaže Piplica.

A takvih je "neplatiša" mnogo - potvrđuju u udruzi predstavnika stanara, pa je obnova zapuštenih potkrovlja - velik korak naprijed.

- Time je suvlasnička zajednica dobila na vrijednosti, nije uložila svoja sredstva, dobila je potpuno novu sigurnosno zaštitnu krovnu konstrukciju, a ostane sredstava, prema onome što čujem, za daljnju investiciju, kaže Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba.

Velik problem u obnovi privatnim, ali i javnim novcem bit će nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi.

- EU postupa po jednostavnom modelu: ima problem, i onda daje novce za rješavanje tog problema. Ako nije čista situacija, nema novaca, kaže Vladanović.

U Društvu arhitekata pozdravljaju sve oblike investiranja koji vode računa o demografskom, krajobraznom i prometnom aspektu razvoja grada.

- Da se ipak cijeli prostor Donjeg grada promisli iz početka kroz postupak urbane obnove odnosno da se svi ti postupci, sve te investicije koje će se dogoditi budu jedinstveno usmjerene u jednom zajedničkom i sveopćem cilju, a to je poboljšanje i kvaliteta prostora nakon te obnove, kaže Ivan Križić, Društvo arhitekata Zagreb.

Obnove koja će biti dugotrajna i skupa, ali i koja je prilika da Zagreb stari odnos prema imovini - ostavi u retrovizoru.