Jandroković: Europa mora jačati vlastitu sigurnost, Srbija se naoružava

U Zagrebu se održava tradicionalna konferencija hrvatskih veleposlanika, generalnih konzula i vojnih izaslanika, od kojih mnogi još uvijek čekaju dogovor Pantovčaka i Banskih dvora o rotaciji diplomatskog kadra. Razgovara se o ključnim vanjskopolitičkim i sigurnosnim izazovima te proširenju Europske unije.

Europa mora jačati sigurnost i europski stup NATO-a jer se međunarodni poredak mijenja, rekao je u utorak predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na konferenciji hrvatskih veleposlanika, konzula i vojnih izaslanika, upozorivši pritom da se Srbija naoružava i ofenzivnim oružjem.

Hrvatska će i dalje zagovarati multilateralizam, međunarodno pravo i međunarodni poredak, ali mora biti svjesna promjena i imati odgovore na njih, poručio je Jandroković.

Istaknuo je da je važno jačati europski stup NATO-a jer je Europa desetljećima živjela s osjećajem da iza nje uvijek stoji Amerika, zbog čega su Europa i pojedine države zaboravile na vlastitu sigurnost.

Osvrnuo se i na proširenje Europske unije, rekavši da je u hrvatskom interesu da zemlje jugoistočnog susjedstva postupno, sukladno vlastitim postignućima, napreduju prema članstvu u EU-u.

Upozorio je da Hrvatska pritom mora jasno govoriti o stanju u susjedstvu i upozoravati na moguće sigurnosne rizike.

Srbija se naoružava ne samo obrambenim oružjem, nego i ofenzivnim, napadačkim. I to treba reći našim zapadnim saveznicima. Ne bježati od toga, kazao je Jandroković.

Dodao je da Hrvatska mora zapadu tumačiti stanje u regiji jer nove političke elite često ne razumiju prostor bivše Jugoslavije niti se sjećaju velikosrpske politike Slobodana Miloševića i raspada bivše države.

Rekordna godina u napredovanju k proširenju

Povjerenica Europske komisije za susjedstvo i proširenje Marta Kos rekla je da je proširenje danas "ponovno preuzelo ulogu europskog geopolitičkog stabilizatora".

Istaknula je da je 2026. rekordna godina za napredak u proširenju EU-a, navodeći da je u prvih osam mjeseci otvoreno i zatvoreno više pregovaračkih poglavlja nego u bilo kojoj godini u posljednjih 25 godina.

Crna Gora zatvorila je više od polovice pregovaračkih poglavlja te bi, prema njezinim riječima, mogla postati članica EU-a 2028. godine. Albanija je počela zatvarati poglavlja, dok su Ukrajina i Moldavija ostvarile znatan tehnički napredak, objasnila je. 

Dodala je da Island potkraj ovog tjedna odlučuje o nastavku pristupnih pregovora.

Kos je upozorila da EU mora izvući pouke iz proširenja iz 2004. godine i uvesti mehanizme kojima bi se osiguralo da nove članice i nakon pristupanja poštuju vladavinu prava i temeljne vrijednosti Unije.

Dodala je da EU više nema vremena čekati da kandidati desetljećima prolaze pristupni proces te da treba razviti ambicioznije oblike postupne integracije.

Grlić Radman: Strateško okruženje bitno se promijenilo

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je cilj konferencije dati diplomatskim predstavnicima smjernice za daljnje djelovanje te kroz njihova iskustva i rasprave razmijeniti informacije i mišljenja.

Istaknuo je da su se u posljednjih godinu dana bitno promijenili stanje i strateško okruženje.

Ništa više nije isto, rekao je Grlić Radman, navodeći među temama konferencije nastavak ruske agresije na Ukrajinu, situaciju na Bliskom istoku, zatvaranje tunela Plješivica i krizno upravljanje.

Anušić: Moramo izvještavati partnere o naoružavanju Srbije

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić rekao je u utorak u Zagrebu kako Hrvatska mora izvještavati svoje partnere o naoružavanju Srbije kako bi na tu zemlju izvršile politički pritisak, priopćio je MORH.

Moramo izvještavati i upoznati naše partnere s tom situacijom kako bi izvršili politički pritisak na Srbiju, rekao je Anušić govoreći o naoružavanju i politici Srbije.

Na to je na konferenciji upozorio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, kazavši da se Srbija naoružava ne samo obrambenim oružjem, nego i ofenzivnim.

- I to treba reći našim zapadnim saveznicima. Ne bježati od toga, naglasio je Jandroković.

Anušić je naglasio i da Europa treba biti zahvalna Ukrajinu što čuva njezine granice. Trebamo biti zahvalni Ukrajini što, odupirući se ruskoj agresiji, već više od četiri godine, čuva granice Europe.

Anušić je na konferenciji povrat projekta temeljnog vojnog osposobljavanja nazvao jednim od najuspješnijih modela u Europi.

- Ove godine ponovno smo uveli temeljno vojno osposobljavanje i drago mi je što imamo jedan od najuspješnijih modela povratka temeljnog vojnog osposobljavanja u Europi. U tijeku je obuka trećeg naraštaja ročnika, odaziv je odličan i imamo stopu prigovora savjesti od tek 1,3 posto. Također, povećali smo kapacitete s 800 na 1000 ročnika po naraštaju, rekao je ministar.

Potencijal hrvatske obrambene industrije

Anšuć je kazao i da je u tijeku "povijesna modernizacija sve tri grane Hrvatske vojske, a cilj je do 2030. godine imati potpuno opremljenu, snažnu i modernu vojsku.

Naglasio je i kvalitetnu hrvatsku obrambenu industriju, koja predstavlja velik potencijal za hrvatsko gospodarstvo.

- Počinjemo s mini industrijskom revolucijom u obrambenoj industriji. Postoji ogromna šansa za našu obrambenu industriju, generalno za naše gospodarstvo, da u skladu s novim trendovima i potrebama počinjemo proizvoditi kvalitetne sustave i za naše oružane snage i za partnere, kazao je.

Dodao je da Hrvatska ima iskustvo, znanje i ljude te ono što je najbitnije, tržište.

- Mijenja se način ratovanja, sve više se koriste besposadni sustavi, a Hrvatska se uključila u proizvodnju takvih sustava, naglasio je.

Jandroković veleposlanicima: Ne znam koliko će to još trajati

Već godinama hrvatska diplomacija čeka kadrovske promjene pa se na početku konferencije predsjednik Sabora obratio veleposlanicima.

- Moram reći da mi je jako drago da vas ponovno vidim. Ponovno znači ponovno, pa ponovno, pa ponovno, i već jako puno godina. Ne znam koliko će to još trajati. Hoću li dulje trajati ja kao predsjednik Sabora ili vi kao veleposlanici, vidjet ćemo..., rekao je kroz smijeh Jandroković.

Naime, dugo najavljivana rotacija veleposlanika još nije provedena. Ministar Radman kaže da je posao odrađen, lista predana i da procedura više ne ovisi o njima. 

- Tada smo održali sastanke s predstavnicima predsjednika RH, oni su u principu pozdravili listu. Ali predsjednik je imao svoje prijedloge koji nisu bili iz vanjskih poslova i tu je došlo do zastoja, kazao je Grlić Radman.

Dok proces proširenja ide dalje, a Hrvatska na europskoj pozornici ima snažan glas - diplomatska mreža i dalje čeka dogovor na domaćem terenu.