Zagreb šest godina nakon potresa: Obnovljeno 4.300 zgrada

Prije gotovo šest godina potres u Zagrebu je prouzročio štetu na više od 25 tisuća zgrada, privatnih i onih javne namjene. Nakon potresa ostalo je neuporabljivo ili privremeno neuporabljivo više od šest tisuća zgrada. O stanju obnove analiziralo se u emisiji "U mreži Prvog".

Gosti emisije bili su: dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva Tonči Glavinić i direktorica Sektora za graditeljstvo pri HGK Katarina Sikavica.

Korlaet: Obnovili smo većinu javnih zgrada nakon potresa

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet istaknuo je kako je Grad Zagreb ostvario znatan napredak u obnovi nakon potresa 2020., podsjetivši pritom i na težinu samog događaja.

- Svi se sjećamo tog jutra 22. ožujka kada se grad zatresao, a posebno oni koji su živjeli u starijim i osjetljivijim zgradama. Osobno sam bio na osmom katu i zgrada se snažno tresla, i vertikalno i horizontalno, što je bilo vrlo traumatično iskustvo, naveo je.

Govoreći o obnovi, naglasio je kako je Grad bio zadužen za objekte u javnom vlasništvu te da je riječ o opsežnom i složenom procesu.

- Imali smo ukupno 207 projekata obnove - od škola, vrtića i domova zdravlja do kulturnih ustanova i infrastrukture poput prometnica, plinovoda i vodovoda i od toga smo obnovili njih 194, što smatram vrlo dobrim rezultatom, kazao je.

Dodao je kako obnova napreduje u skladu s procjenama te da bi očekivani rokovi mogli biti ostvareni.

- Na stručnom savjetu za obnovu potvrđeno je da obnova javnih zgrada napreduje dobro. Često se govorilo da će deset sekundi potresa značiti deset godina obnove, objašnjava. Taj horizont će sigurno biti dosegnut, zaključio je.

Glavinić: Više od 4.300 zgrada obnovljeno nakon zagrebačkog potresa

Državni tajnik za obnovu Tonči Glavinić istaknuo je opseg i napredak obnove zgrada nakon potresa u Zagrebu.

- Ukupno je s današnjim danom obnovljeno preko 14.600 zgrada na više od 1.800 aktivnih lokacija koje se trenutačno nalaze u različitim fazama obnove. Kada se izdvoje samo lokacije pogođene zagrebačkim potresom, imamo oko 4.300 završeno obnovljenih objekata, uključujući konstrukcijsku obnovu i izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, pojasnio je.

Glavinić je dodao kako se oko 690 lokacija još nalazi u fazi obnove, naglašavajući izazove u dijelu privatne imovine.

- Najveća prepreka od samog početka bile su zamjenske obiteljske kuće. Do danas je izgrađeno 54 kuća na području zagrebačkog potresa, dok je još 52 u postupku izvođenja radova, a po modelu novčane pomoći za kupnju kuće umjesto gradnje kupljeno je 13 kuća, rekao je.

Govoreći o javnoj imovini, istaknuo je rezultate financirane iz Fonda solidarnosti.

- Na području zagrebačkog potresa obuhvaćeno je 510 lokacija javnih objekata, od kojih je 435 završeno, a još 66 projekata je u fazi izvođenja radova, rekao je.

Dodao je kako su ulaganja države u obnovu znatna.

- Ukupno je u obnovu do danas vlada Republike Hrvatske uložila preko 4,6 milijardi eura, dok je za područje zagrebačkog potresa do danas utrošeno 2,7 milijardi eura, zaključio je.

Sikavica o stanju građevinarstva: Rast prisutan, ali prepreke brojne

Direktorica Sektora za graditeljstvo pri HGK Katarina Sikavica je istaknula kako je građevinski sektor u Hrvatskoj posljednjih godina bilježio snažan rast.

- Građevinarstvo je posljednjih godina najbrže rastuća djelatnost. Svi pokazatelji to potvrđuju - udio građevinarstva u BDP-u raste od 2014., vrijednost novih narudžbi i izvršenih radova stalno se povećava. Najviše je rast potaknut stanogradnjom, EU fondovima, infrastrukturom, a svakako i obnovom nakon potresa, rekla je.

Ipak, upozorila je da rast više nije tako eksplozivan kao prije nekoliko godina te da se sada normalizira zbog određenih ograničavajućih faktora.

- Ne možemo reći da je građevinarstvo maksimalno upregnuto jer podaci iz druge polovice 2025. pokazuju usporavanje investicija. To je ograničeno manjkom kvalificirane radne snage, visokim troškovima rada i materijala te niskom produktivnošću, rekla je.

Na pitanje o ključnim izazovima, objasnila je da je riječ o kombinaciji nekoliko problema.

- Najveći izazov je upravo manjak kvalificirane radne snage, što usporava projekte i podiže troškove. Drugi problem je niska produktivnost, mnoge građevinske firme još uvijek koriste zastarjele metode rada bez moderne digitalne podrške i optimalne koordinacije. Treći izazov je zastarjela tehnologija - prefabricirani materijali, 3D modeliranje i automatizacija još se ne primjenjuju široko, kazala je.

-  Tu su i visoki troškovi investicija, a dugotrajni natječaji, žalbe i birokratski uvjeti dodatno otežavaju izvođenje javnih projekata, pojasnila je Sikavica.

Sve to znači da iako građevinarstvo bilježi rast i ima značajnu ulogu u gospodarstvu, ali postoji niz izazova koji ograničavaju njegov puni potencijal i usporavaju realizaciju projekata, zaključila je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: