Zagrebačka borba s otpadom

Problem s otpadom u Zagrebu već dugo vapi za dugoročnim rješenjem. Plan gospodarenja otpadom do 2029. tema je i današnje sjednice Skupštine grada Zagreba, koja je Plan i usvojila. Oporba ga naziva planom iluzija i apsolutnog nepoznavanja problematike, čak je tražila skidanje te točke s dnevnog reda. Gradonačelnik ističe da je donošenje plana zakonska obveza. Hoće li problem otpada u glavnome gradu riješiti Centar za gospodarenje otpadom i kada će se izgraditi?

O tome, ali i pitanju je kada će se zatvoriti odlagalište Jakuševec, u Otvorenom su  urednikom i voditeljem Damirom Smrtićem razgovarali gosti:

Matej Mišić, predsjednik zagrebačke Gradske Skupštine (SDP), Marina Ivandić, potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine (Možemo), Mislav Herman, potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine, saborski zastupnik (HDZ) i Marija Selak Raspudić, potpredsjednica zagrebačke gradske skupštine, saborska zastupnica (Drito) 

Na pitanje kako izgleda grad Zagreb kad je u pitanju smeće, Matej Mišić odgovorio je kako bi bilo najjednostavnije reći da je stanje bolje nego prije tri godine, a vjeruje da je lošije nego za tri godine.

- Današnji dan je iznimno bitan za pitanje gospodarenje otpadom u gradu Zagrebu. Činjenica jest da imamo primjera pretrpanih kontejnera. I sam živim u neposdnoj blizini odlagališta otpada na Jakuševcu. Godinama smo imali problem s pretrpanim kontejnerima koji su bili u blizini prometnice, otpad bi često odlazio na samu ulicu. Međutim prije nešto više od godinu dana, taj problem je saniran, na način da su se izgradili boksovi. Paralelno s time, svjedoci smo, pogotovo u Novom Zagrebu i na Trešnjevci, sve većeg broja polupodzemnih spremnika kao odličnog modela koji je spriječio ogroman broj kanta. Volumen polupodzemnih spremnika znatno je veći od kontejnera, vizualno su puno ljepši i stvaraju puno bolju sliku u cijelome gradu, kazao je Mišić.

Istaknuo je kako mu je drago da i Planom koji su izglasali u Skupštini će se samo u ovoj godini još na 13 lokacija postaviti po četiri polupodzemna spremnika.

- Cijeli sustav bi trebao biti dovršen do 2028. Zato sam uvodno na vaše pitanje i rekao da je situacija sa smećem danas bolja nego prije tri godine, ali vjerojatno lošija nego što će biti za tri godine. Takđer, mislim da je ključno, s današnjim Planom za gospodarenje otpadom napokon ćemo riješiti pitanje odlagališta na Jakuševcu, kazao je.

Dodao je da je to tema koja se 20, pa i više godina pojavljivala u javnom prostoru.

- Sjetit ćemo se bivše gradske uprave koja je maltene svake dvije godine govorila da će za dvije godine zatvoriti odlagalište na Jakuševcu. Bile su otprilike dvije teme - stadion Maksimir i Jakuševac. I jedno i drugo se svake dvije godine zatvara za dvije godine. Sada napokon imamo plan koji je temelj da se to zaista i dogodi - 2029. najkasnije zatvaranje odlagališta na Jakuševcu - jer to moramo napraviti, poručio je Mišić i podsjetio na predizborna obećanja vlasti u glavnome  gradu.

- Ovo je prvi korak prema tome i vjerujem da iznenađenja ne bi trebalo biti, rekao je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine. 

Na pitanje zašto se u nekim zagrebačkim četvrtima gomila smeće, potpredsjednica Gradske skupštine Marina Ivandić rekla je da može prezentirati kolike su prednosti boksova u gradskim četvrtima i koliko to poboljšava izgled i komunalni red u ulicama. Dodala je da je velik niz takvih primjera. 

- Svugdje gdje su se suvlasnici dogovorili i izgradili boks, bilo na svojoj čestici ili na javnoj površini koju im je ustupio Grad, oni su dobili povrat financiranja tog boksa i dobili su kontrolu nad tom infrastrukturom. Doista, treba reći, komunalni red na tim je lokacijama znatno poboljšan, kazala je.

Istaknula je da su u posljednje dvije godine znatno povećani kapaciteti gradske Čistoće i velikim ulaganjem u vozni park i ulaganjem u nova zapošljavanja, jer, kaže, zaposleno je nekoliko stotina novih komunalnih radnika kako bi se unaprijedili i uvjeti rada i sama usluga.  Slika pretrpanih kontejnera ima, ali upravo primjeri boksova pokazuju da se suradnjom s građanima to može umanjiti ili izbjeći.  

- Tražimo suradnju s građanima, kao što neprestano komuniciramo i ponavljamo - gospodarenje otpadom je interesantno pitanje zato što je sveobuhvatno. Ono objedinjuje individualnu odgovornost i kolektivnu, odnosno odgovornost Grada za izgradnju infrastrukture. Grad zagreb u ovom trenutku sufinancira i boksove i cijelu mrežu izgradnje polupodzemnih i podzemnih spremnika. To doista lijepo napreduje.Vide se napretci na samim lokacijama gdje se ta infrastruktura izgradi, međutim, unatoč ulaganjima u kapacitete Čistoće, a treba reći i da nije nikada bilo manje preskoka odvoza nego što je sada i da Čistoća sve preskoke odvoza koji se dese, a zaista ih je malo, rješava unutar 24 sata. To često i nije krivnja Čistoće, nego nemogućnost pristupa kantama i slično. Unatoč svemu tome, svejedno, sve će se popraviti ako doista u suradji s građanima prionemo i izgradimo i boksove na lokacijama koje su kritične, poručila je potpredsjednica Gradske skupštine iz stranke Možemo.   

Poručila je da prostora za daljnji napredak ima, što je ističe, vidljivo i u mjerama koje je Skupština donijela u Planu gospodarenja otpadom. 

- One predviđaju ne samo izgradnju Centra za gospodarenje otpadom kao postrojenja koje rješava pitanje Jakuševca, nego i niz drugih postrojenja, kao što su centri za ponovnu uporabu, nova reciklažna dvorišta, reciklažu građevinskog otpada, rekla je Marina Ivandić.   

Mislav Herman je objasnio zašto je zagrebačka oporba tražila da se Plan gospodarenja otpadom makne s dnevnog reda.

- Zato što je taj plan čista iluzija, ima svoj početak, ali nema svoj kraj. Možemo samo na kraju nagađati kakav će biti, rekao je HDZ-ov gradski zastupnik.

Dodao je da je Plan gospodarenja otpadom takav da nigdje ne definira kako će se zbrinjavati onaj ostatni otpad.

- Otpad kada uđe u jedan moderni centar reciklira se. U sortirnici se razdvaja u različite frakcije, iz miješanog komunalog otpada izdvaja se nešto što je još vrijedno, a ono što ostaje zove se ostatni otpad. Njega ima 30-40 posto, to je gotovo 50 posto otpada koji je ušao u centar. I dandanas u planu nije nigdje prikazano što ćemo raditi s tim ostatnim otpadom, upozorio je Herman.

Kazao je da ga je na današnjoj sjednici Skupštine iznenadilo to što je Tomislav Tomašević "izašao iz ormara" i priznao da će se u Gradu Zagrebu vrlo vjerojatno graditi energana. 

- Trebalo mu je jako dugo da izađe iz ormara i da to prizna, jer, morat ćemo se sjetiti kako je prije nekoliko godina dok je bio aktivist, prosvjedovao, doslovno ležao na pločniku ispred Gradske skupštine prosvjedujući protiv termičke obrade otpada. Energana nije ništa drugo nego jedan od vidova termičke obrade iz kojeg se koristi energija. Danas je on to priznao. U tome mu je uvelike pomogao i kao smokvin list mu je služio mlađi partner, zagrebački SDP koji već više od godinu dana pomalo ispipava javnost i najavljuje mogućnost gradnje takvog postrojenja u Zagrebu, rekao je Herman.     

Dodao je da ta iluzija dolazi do punog izražaja ako se suočimo s činjenicom što napraviti s otpadom dok nema energane. 

- Energana je energetska oporaba otpada, otpad tu nije smeće nego je uistinu energent.Međutim, dok nemamo energanu, a nećemo je imati idućih nekoliko godina, ako ćemo je ikad i imati, i ako išta od CGO-a i bude, mi ćemo morati nekome platiti da nam zbrine taj ostatni otpad, a to je, ponavljam, 30-40 posto otpada. Morat ćemo platiti njegov transport i spaliti ga, po svemu sudeći u okolici jer u Hrvatskoj nemamo kapaciteta za takve pothvate. Danas znamo da to mogu jedino Austrijanci zbrinuti, koji to naplaćuju otprilike oko 250 eura po toni. To nas dovodi do godišnjeg troška od otprilike 15 milijuna dodatnih troška za zbrinjavanje ostatnog otpada dok energane ne bude, kazao je Mislav Herman.    

Objasnio je da su zato i tražili da se ovakav Plan gospodarenja otpadom skine s dnevnog reda jer sigurni su da će dovesti do drastičnog povećanja cijene komunalnih usluga. 

- Otpad, odnosno smeće je nešto s čime se svi svakodnevno susrećemo. Kao netko tko nije pobornik zaključavanja svojeg smeća, kao ni zaključavanja WC-a jer se čini da se u današnjem vremenu ne smiju obavljati osnovne funkcije, zaključavaju se WC-i , a i smeće, toliko je društveno povjerenje, na tom tragu mogu primijetiti da su naše kante uvijek pune različitog i tuđeg smeća. Zanimljivo je kako se naš narod uvijek snađe, pa s obzirom da se raspao sustav plavih vrećica, a od početka nije profunkcionirao kako treba, ljudi su zaključili da žute vrećice koje bi se trebale koristiti za recikliranje budu za njih vrećice za opći otpad, rekla je potpredsjednica Gradske skupštine Marija Selak Raspudić, objašnjavajući, kako je rekla životne prilike. 

Dodala je kako se vidi da žute vrećice prevladavaju, a i druge vrećice koje ljudi svakodnevno upotrebljavaju da bi u njima zbrinuli svoj otpad.  

Istaknula je da otpad nije jednostavna tema i tu će ona biti fer, kada je riječ o sustavu zbrinjavanja, jer kaže, nitko to neće riješiti čarobnim štapićem ni preko noći. 

- Međutim, ono što nas smeta u načinu na koji Tomislav Tomašević govori o ovoj temi i onome što je dosad učinio jest prije svega da nije iskren. Prvo obećanje kada je stupio na vlast bilo je da će riješiti problem Jakuševca, pa ništa. Onda se, mrtvo-hladno ide u drugi mandat, nakon što se upoznalo dimenziju problema i opet se daje isto obećanje. Ja sam jedna od onih i bit ću otvoreni skeptik oko toga da će se to dogoditi do kraja ovog mandata, kazala je Marija Selak Raspudić. 

Objasnila je da je skeptik zbog rokova, jer treba izgraditi sva postrojenja i riješiti problem otpada do kraja. 

- To je ono o čemu cijelo vrijeme govorimo - ljudi žele otvorenu komunikaciju. Ne možeš sjediti na dvije stolice, prevali više preko usta, ne možda, vjerojatno, hoće, neće, studija ova, studija ona, ide li ta energana ili ne? To je tek pola pitanja. Drugo je gdje ona ide, a onda i kada ide. Mi još uvijek nemamo blagog pojma kako će se ovaj postepeni sustav razvijati. Od gradonačelnika koji se uporno skriva ne možemo dobiti konkretne odgovore i naši građani ostaju opravdano skeptični oko toga da će se Jakuševac zatvoriti i da ćemo imati konačno rješenje problema otpada, kazala je.  

Istaknula je da ne treba biti nerealan, jer problem nije jednostavan, ali kako je ova gradska vlast koja je, kaže, gradila svoju politiku upravo na tome da će riješiti problem otpada, iznevjerila očekivanja i nastavlja istom trasom jer i dalje ne govori potpunu istinu.