Većina zagrebačkih prometnica ozbiljnu rekonstrukciju, osim redovitog održavanja, nije doživjela već godinama. Sve je više rupa, loše pokrpanih oštećenja, kolotraga ili izvaljenih kanalizacijskih poklopaca koji stvaraju ozbiljnu prijetnju, ali i štetu na automobilima. Naša ekipa obišla je žile kucavice zagrebačkog prometa.
Rupe na cesti, izvaljeni šahtovi i opasni kolotrazi visoki i po nekoliko centimetara - to su prizori na nekim od zagrebačkih prometnica.
- U groznom su stanju, od šahtova, rupa, ležećih koje nam stavljaju svako malo, ali čak su i oni manji problem od općenitog, smatra taksistica Gordana.
- Da ima dosta toga, gdjegod prođeš rupe, ne smiješ imati dobar auto jer ti to sve ode, koliko ti uložiš u taj auto kad počneš voziti po zagrebačkim cestama - nije to baš kako treba, kaže jedan gospodin.
A da šteta na automobilu od takvih udaraca može biti velika, svjedoče gume u ovoj radionici. Godišnje se u Hrvatskoj u sudarima s primjerice kanalizacijskim otvorom ošteti 300-tinjak automobila.
- Imamo primjer da rade cestu, raskopaju, i rupa na cesti stoji po tjedan dana dok se ne sanira. Rubovi su oštri, ljudi ne primijete, padne sumarak, kiša je napuni vodo. Asfalt je crni, ta rupa je iste boje i ne primijete, prođu većom brzinom i guma puca, kaže Krešimir Mršić, tehničar za reklamacije na automobilskim gumama.
Cijene popravka za većinu građana znaju biti paprene, pa se neki odlučuju na tužbe ili posežu za kaskom. U ovoj osiguravateljskoj kući ipak ne bilježe porast broja takvih zahtjeva.
- Ono što smo primijetili jest rast prosječne štete u tom segmentu koji proizlazi iz progresivnog rasta cijena originalnih zamjenskih dijelova na hrvatskom tržištu i raste cijena usluga rada, koje u ovom trenu rastu stopama koje su značajno iznad onih koje bismo mogli argumentirati inflatornim čimbenicima, ističe Luka Ortolan, direktor Službe za obradu šteta motornih vozila Croatia osiguranja.
Na više od 2500 kilometara gradskih prometnica više je od 150.000 različitih poklopaca. Dio njih s godinama je propao tj. potonuo. U Gradu problem vide i u promjeni promjera poklopaca koji se sada betonom pokušavaju prilagoditi cesti, što dovodi do denivelacije.
- Nekada su okviri poklopaca bili 15-20cm debljine i oni se po tehnologiji zabetoniraju u okno koje se nalazi ispod njega, on se fiksira i nakon toga se površina šahta asfaltira. Današnji okviri su između 7-10cm. Ilustracije radi asfaltni zastor u gradu je 12,13 cm što znači da je poklopac u asfaltu, što znači da nema tog betona koji bi njega držaO, pojašnjava Marko Velzek, pomoćnik pročelnika Grada Zagreba za provedbu komunalnih aktivnosti, održavanje komunalne infrastrukture i objekata mjesne samouprave.
Inače, u Zagrebu je registrirano više od 430.000 vozila, od kojih 86% čine osobna. Dnevno žilama kucavicama, velikim zagrebačkim avenijama, prođe i po 10-ak tisuća vozila. Ove ih godine čeka i nekoliko projekata rekonstrukcije za koje su već raspisani javni natječaji, a prva je na redu Zagrebačka cesta u Sesvetama.