Spor oko podzemnih spremnika na Trgu bana Jelačića

Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u tijeku su radovi na postavljanju podzemnih spremnika za otpad, koji od samog početka izazivaju podijeljene reakcije. Dok jedni pozdravljaju modernizaciju sustava gospodarenja otpadom, drugi smatraju da jedno od najprepoznatljivijih zagrebačkih prostora nije mjesto za komunalnu infrastrukturu. 

Grad Zagreb tvrdi da za postavljanje podzemnih spremnika na Trgu bana Jelačića ima sva potrebna odobrenja te da je lokacija odabrana nakon razmatranja svih mogućnosti. 

No Ministarstvo kulture upozorava da Grad još nije uvrstio njegove smjernice u Odluku o komunalnom redu, a ministar Branko Bačić ističe da je zbog zaštićene povijesne cjeline potrebna suglasnost konzervatora.

Zagrebački HDZ postavljanje spremnika nazvao je neprihvatljivom urbanističkom intervencijom i političkom devastacijom središnjega gradskog trga.

Grad Zagreb: Za spremnike na Jelačićevu trgu dobili smo sve dozvole

Glasnogovornica Grada Zagreba Dinka Živalj izjavila je da je Trg bana Jelačića najbolja moguća lokacija za podzemne spremnike s obzirom na podzemne instalacije i nadzemnu infrastrukturu ZET-a, da je lokacija prošla sve kriterije i konzervatora i svih gradskih ureda, a tu su i suglasnosti države. Živalj je istaknula kako je multidisciplinarni tim Grada Zagreba obišao sve moguće lokacije i da nijedna nije mogla poslužiti ovoj svrsi zbog instalacija.

- Imamo podzemne instalacije vode, struje, plina, telekomunikacija. Tu je i nadzemna infrastruktura ZET-a. To je ključni razlog zašto je odabrana ova lokacija koja je prošla sve kriterije i konzervatora i svih gradskih ureda. Imamo i suglasnosti države koje su bile potrebne, sva odobrenja su tu, izjavila je.

Na pitanje imaju li zaista sve dozvole s obzirom na žalbe da je taj cijeli prostor zaštićeno kulturno dobro i da se nije moglo tako graditi, odgovorila je kako Grad ima sva odobrenja. Rekla je da će spremnici na Trgu biti isključivo za stanare.

- Uz uvjet da to dozvoljavaju, tu je i udaljenost za stanare. Ona treba biti do 200 metara i zbog toga je ta lokacija izabrana i zato što odgovara svim ovim kriterijima, rekla je Živalj.

Podsjetila je kako je "to vrlo često situacija i u drugim europskim gradovima". "Ako odete u Ljubljanu, imate vrlo slično na Prešernovom trgu", poručila je Živalj. 

Na pitanje hoće li Čistoća svojim kamionima blokirati tramvajsku prugu kada te spremnike bude praznila, rekla je kako vjeruje da neće, da to treba pitati Zagrebački holding koji ima sve detalje, ali da su svi scenariji razmotreni i sve je detaljno proučeno.

- Dobro je poznato da na povijesnim lokacijama u centru grada već postoje podzemni spremnici. Imamo ih i na Zrinjevcu, na Kaptolu, na Marulićevu trgu i svugdje uredno funkcioniraju, istaknula je Živalj.

Dodala je da podzemni spremnici imaju mnogo prednosti: od većeg volumena za otpad i urednosti javnog prostora oko njih do manjeg širenja neugodnih mirisa, ne privlače štetočine i lakše se prazne. Zato su oni mnogo bolje rješenje od vrećica koje su, rekla je, jedina alternativa.  

Zagreb još nije uvrstio smjernice Ministarstva kulture u Odluku o komunalnom redu

Ministarstvo kulture je, vezano za postavljanje podzemnih spremnika na Trgu bana Jelačića, odgovorilo da sve intervencije u kulturno-povijesnim cjelinama trebaju biti precizirane gradskim odlukama o komunalnom redu i da Grad Zagreb još nije prihvatio novu odluku koja bi uzela u obzir sve smjernice Ministarstva.

Ministarstvo kulture i medija je, odgovarajući na upit oko postavljanja podzemnih spremnika na Trgu bana Josipa Jelačića, istaknulo kako se taj trg nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline središta Zagreba.

Napominju i kako se u kulturno-povijesnim cjelinama događa velik broj intervencija koje mogu imati vizualni utjecaj na kulturno dobro, ali koje ne ugrožavaju spomeničke vrijednosti. Za takve intervencije predviđeno je da se precizna postupanja utvrde gradskim odlukama o komunalnom redu. To se odnosi na tende, reklame, postavljanje bankomata i klima-uređaja te drugu urbanu opremu, uključujući spremnike za otpad.

"To je razlog zbog kojeg konzervatorska služba ne treba izdavati pojedinačne suglasnosti za svaki pojedini zahvat, nego se suglasnost daje nakon što se konzervatorske smjernice ugrade u Odluku o komunalnom redu. Grad Zagreb još uvijek nije usvojio novu, cjelovitu odluku o komunalnom redu u kojoj bi uzeo u obzir sve smjernice Ministarstva kulture i medija, ali su najavili da je to u planu", ističe se u odgovoru Ministarstva.

Podsjećaju i da je postavljanje podzemnih spremnika za otpad uređeno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, prema čijem se članku 3. radovi ugradnje tipskih podzemnih spremnika izvode bez građevinske dozvole i glavnog projekta u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo na (u ovom slučaju ispod) javnoj površini, pa za sve informacije, uključujući odabir lokacija, treba pitati nadležno tijelo za komunalne poslove, upravu Grada Zagreba.

Bačić: Treba suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić komentirao je postavljanje podzemnih spremnika za otpad na Trgu bana Josipa Jelačića rekavši da za njihovo postavljanje treba dobiti suglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Istaknuo je kako postavljanje podzemnih spremnika za odlaganje miješanog komunalnog otpada ili plastike ili papira nije propisano prostorno-planskom dokumentacijom, odnosno generalnim planom Grada Zagreba, niti urbanističkim planovima i da to Grad mora propisati vlastitom odlukom iz domene komunalnog gospodarstva.

- Mi smo Pravilnikom o jednostavnim građevinama propisali da je za takve jednostavne građevine potrebno donijeti rješenje i imati suglasnost za postavljanje takvih spremnika. Međutim, to izdaje Grad sam sebi. Dakle, nadležna jedinica lokalne samouprave u čijoj je nadležnosti izdavanje građevinskih dozvola izdaje i tu potvrdu za taj projekt i te spremnike koji su postavljeni na Trgu bana Jelačića. No ono što je u tom projektu važno, s obzirom da se radi o zaštićenoj povijesnoj cjelini Grada Zagreba, suglasnost za taj projekt, za izgled, za lokaciju, sve treba usuglasiti sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, objasnio je Bačić.

Dodao je da Grad treba pitati jesu li odluku o postavljanju spremnika na središnjem zagrebačkom trgu usuglasili sa Zavodom, "ali s obzirom na lokaciju koja je odabrana za postavljanje podzemnih spremnika uz rješenje kojim se odobrava sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama, sastavni dio tog rješenja je i suglasnost konzervatora, odnosno Zavoda za zaštitu spomenika kulture".

Zagrebački HDZ: Gruba i neprihvatljiva Tomaševićeva intervencija usred glavnog trga

Zagrebački HDZ reagirao je na postavljanje spremnika za otpad na Trgu bana Jelačića nazivajući to grubom i neprihvatljivom urbanističkom intervencijom, ali i političkom devastacijom jednog od simbola hrvatske nacionalne povijesti.

Gradska organizacija HDZ-a Grada Zagreba ističe kako gradska vlast provodi ideje koje će trajno promijeniti izgled središnjeg zagrebačkog trga, smatrajući da je to mnogo više od urbanističke intervencije. 

- Njome je Tomašević u srcu Zagreba, simbolu hrvatske povijesti, ostavio svoj povijesni pečat, spremnike za smeće. Ovu Tomaševićevu urbanističku intervenciju možemo usporediti još samo s komunističkim uklanjanjem spomenika banu Jelačiću 1947. godine, ističe u priopćenju predsjednik zagrebačkog HDZ-a Ivan Matijević.

Poručuje i kako "betonske šahte i limeni spremnici usred glavnog trga zaštićene povijesne urbane cjeline glavnoga grada ne predstavljaju samo grubu i neprihvatljivu urbanističku intervenciju, nego i političku devastaciju jednog od glavnih simbola hrvatske nacionalne povijesti". 

Navodi i da to nije jedina sličnost jer "obje političke devastacije imaju isti rukopis i nose isti datum".

- Ona iz 1947. obavljena je u noći s 25. na 26. srpnja, dok je Zagreb spavao, a ova iz 2026. istoga dana tijekom ljetnih praznika, dok je Zagreb na godišnjem odmoru, ističe Matijević u priopćenju.

Podsjeća pritom da se nekadašnja aktivistička borba za svaki kvadrat javnog prostora na kojoj je nastala platforma Možemo, a zatim i osvojila vlast u Zagrebu, pretvorila u devastaciju najvrjednijeg javnog prostora, ali sada i cijelog grada.