Zastupnici podržali Zakon o potvrđivanju sporazuma između EU-a i Čilea

Saborski zastupnici podržali su Zakon o potvrđivanju sporazuma između EU-a i Republike Čilea kojim će se, naveo je državni tajnik Ministarstva europskih i vanjskih poslova Frano Matušić, unaprijediti gospodarska suradnja te doprinijeti zajedničkom odgovoru na globalne izazove.

- Sporazum obuhvaća suradnju u područjima zdravstva, okoliša, klimatskih promjena, energetike, obrazovanja, kulture, rada, zapošljavanja, socijalne politike, znanosti, tehnologije te prometa. Doprinijet će zajedničkom odgovoru na izazove kao što su posljedica ruske agresije na Ukrajinu i globalna energetska kriza, istaknuo je državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Frano Matušić pojašnjavajući zastupnicima konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Naprednog okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Republike Čilea s druge.

Njime se potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe, u smislu Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Sporazum će, naveo je još, omogućiti veći pristup Europskoj uniji sirovinama i čistom gorivu, ključnom za prijelaz na zeleno gospodarstvo, oko 99,9 posto izvoza iz EU-a bit će oslobođeno carine, a malim i srednjim poduzećima olakšat će se da maksimalno iskoriste mogućnost koju im pruža sporazum, među ostalim, i smanjenjem birokracije.

- Čile je prva zemlja koja je u svojoj regiji potpisala Napredni okvirni sporazum nove generacije s EU-om. Sporazum ima veliku geopolitičku vrijednost i teži produbljivanju dugogodišnjeg partnerstva, dodao je državni tajnik.

U Čileu živi oko 250 000 Hrvata, otvara se prostor hrvatskim gospodarstvenicima

U Čileu ima oko 250.000 Hrvata, i sam predsjednik korijene vuče iz Hrvatske i naravno da treba iskoristiti tu situaciju, istaknuo je Matušić. Odgovarajući na replike zastupnika, naglasio je da će Sporazum otvoriti prostor brojnim hrvatskim gospodarstvenicima jer će trgovina biti de facto u potpunosti oslobođena carina.

Na pitanje SDP-ova Ivice Račana zašto EU taj sporazum u Južnoj Americi ostvaruje samo s Čileom, državni tajnik Matušić poručio je kako Čile dijeli sve vrijednosti koje dijeli i EU, a za nas je posebno interesantan zbog prisutnosti hrvatske dijaspore. Čile je najrazvijenija zemlja Južne Amerike, ali i bogata brojnim resursima, dodao je.

- Napravili smo konkretne korake u brizi oko hrvatske dijaspore u Čileu s otvaranjem dva lektorata, što je veliki korak za učenje hrvatskog jezika, ali i zbog činjenice da nam je potrebno uvoziti radnu snagu iz cijelog svijeta. Olakšali smo dolazak za radnike, čileanski investitori su već u Hrvatskoj, porijeklom su Hrvati, odgovorio je Mostovu Miru Bulju kojeg je zanimalo što je Vlada učinila do sada za unaprjeđenje odnosa s Čileom te hrvatsku dijasporu.

Bulj: Interes hrvatske države treba biti da se dijaspora vrati

Zastupnici, nekolicina njih koja je sudjelovala u raspravi, podržala je Zakon i Sporazum.

- Nitko nema ništa za reći protiv. U kontekstu trenutka u kojem se nalazimo, neizvjesnosti u kojoj nitko nije siguran što će biti sutra, ovaj je sporazum jedna mala kap koja možda može sačuvati slap, istaknuo je Račan u ime Kluba SDP-a.

Sporazum će osigurati temelje za djelotvorniju bilateralnu suradnju, ojačati politički dijalog i poboljšati suradnju u širokom rasponu područja, a s obzirom na to da su Hrvati sjajno integrirani u Čileu, odnosi s njim veoma su važni, ustvrdio je Dario Pušić (Klub HDZ-a).

I Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića podržao je Sporazum jer su Čile i cijela Južna Amerika bitni za Hrvatsku, no njihov Miro Bulj ocijenio je kako interes hrvatske države treba biti da se dijaspora vrati.

- Trebamo učiniti veće napore da se što veći broj ljudi vrati jer su njihova znanja i vještine vrlo bitni, ali i financijski potencijal. U ovom trenutku to ne potičemo, nego da nam se ilegalni migranti vraćaju u Hrvatsku avionima, rekao je.

Hrvatska nudi prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu jednostavno dobivanje državljanstva, samo moraju dokazati hrvatske korijene, nude se stipendije za studij u Hrvatskoj, tečajevi za učenje hrvatskog jezika i jednokratne potpore za povratnike, naveo je HDZ-ov Petar Šimić.