Lijevi dio oporbe u četvrtak je pozdravio pozitivne pomake u izmjenama Zakona o strancima, ali i upozorio na problem izrabljivanja stranih radnika te na ovisnost o stranim radnicima, a desni dio oporbe smatra da se odlaskom naših radnika, a dolaskom stranih radi o zamjeni stanovništva.
- Hrvatska danas više nego ikada doslovno ovisi o stranim radnicima, rekla je Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera). Smatra da predloženi zakon u drugom čitanju donosi minimalne promjene prema boljoj politici zapošljavanja stranih radnika jer je više od 400.000 naših radno sposobnih stanovnika otišlo iz Hrvatske u zadnjih 10 godina.
Upozorila je da je u Hrvatskoj danas više od 650 agencija za zapošljavanje strane radne snage, a među čijim vlasnicima su bili i ljudi koji su bili povezani sa HDZ-om. Uz to, upozorila je i na nedostatak integracijske politike za strane radnike koji žive u lošim uvjetima i prenapučenim stanovima.
I Jelena Miloš (Klub Možemo!) kaže da su napravljeni pomaci u odnosu na prvo čitanje, no upozorila je da taj zakon dolazi nakon godina "potpune stihije" na tržištu rada koja je rezultirala i zloupotrebom i iskorištavanjem stranih radnika te rušenjem sveukupne cijene i uvjeta rada domaćih i stranih radnika. I nju smeta velik broj agencija za zapošljavanje stranih radnika pri čemu ostvaruju profit na loše plaćenim radnicima. Odbacila je ocjene desne oporbe da se radi o zamjeni stanovništva poručivši da nam strani radnici trebaju jer je velik dio domaćih radnika otišao raditi u države u kojima imaju bolje uvjete rada, jer su plaće u Hrvatskoj i dalje ispod prosjeka EU.
Boris Piližota (Klub SDP-a) također smatra da će stvarnu korist od zakonskih izmjena imati samo oni poslodavci koji su shvatili da jeftina radna snaga iz trećih zemalja znači i veći profit. No, pozdravio je namjeru zakona da se hrvatskom iseljeništvu olakša povratak, ali se i upitao je li to stvarna namjera ili samo PR potez. Poručio je i da - ako se stvarno želi da se ljudi vrate - treba povećati plaće, smanjiti poreze te imati bolju pravnu sigurnost.
Ledenko (Most): Čudni ljudi, čudnog imena
- SDP i Možemo i HDZ se sablažnjavaju kada mi govorimo o zamjeni stanovništva. To je zabranjeno govoriti u ovom Domu. Ako u mome mjestu kada ode Ante, Šime i Stipe, a dođu neki drugi ljudi nekog čudnog imena, kako kaže pjesma, onda ne znam što je to, rekao je
Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića).
Upozorio je i da su ukinute kvote za izdavanje dozvola za boravak i rad za zapošljavanje državljana trećih zemalja iako nisu donesene nikakve jasne migracijske strategije. Ističući važnost čuvanja sigurnosti ocijenio je da je predloženi zakon "gašenje zgrade u požaru smrekovom granom".
- Taj požar teško ćemo ugasiti, a našu sigurnost ćemo u perspektivi ugroziti, ocijenio je.
Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) pridružio se tvrdnji da se u Hrvatskoj događa zamjena stanovništva. No, to, kaže, nije rezultat nečijeg unaprijed smišljenog paklenog plana nego pohlepe pojedinaca i slabosti države vlasti da se tome odupre. Istaknuo je da im je neprihvatljiv bilo kakav Zakon o strancima bez vraćanja kvota pri čemu drži da je do ukidanja kvota i došlo zbog interesa vlasnika tvrtki za uvoz stranih radnika te pohlepe poslodavaca koji žele što manje platiti radnike.
HDZ-ova
Branka Juričev Martinčev, referirajući se na Raspudićev zahtjev za vraćanjem kvota, rekla je da svaki poslodavac po predloženom zakonu ima obavezu zapošljavanja određenog broja domaćih radnika da bi dobio dozvolu za zapošljavanje stranih radnika. Smatra da je to puno pravičnije nego je bilo do sada kada su prvih par poslodavaca dobili dozvolu za zapošljavanje, a svi oni nakon toga nisu ih mogli dobiti jer je kvota već bila ispunjena.
Hrvatska neće dopustiti scenarije iz zapadne Europe
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u četvrtak u Saboru da se izmjenama Zakona o strancima uvodi red u područje boravka i rada stranaca, te poručio da Hrvatska neće dopustiti scenarije koji su uzdrmali zapadnu Europu.
- Uvodi se red u područje boravka i rada stranaca u Hrvatskoj, nema ekstremne zatvorenosti ni naivnog otvaranja tržišta, Hrvatska nije i neće dopustiti scenarije koji su uzdrmali zapadnu Europu upravo po ovom pitanju, poručio je Božinović, predstavljajući konačni prijedlog zakonskih izmjena.
Istaknuo je da država vodi glavnu riječ i zna da uvoz radne snage mora biti pod nadzorom, proučila je greške drugih i prati što se događa u državama koje su olako shvaćale pitanje radnih migracija.
- Kriminal, paralelna društva, nesigurnost, kod nas to nije slučaj i neće se dogoditi, kazao je Božinović, naglasivši da oko sigurnosti nema kompromisa.
- Strana radna snaga potrebna je našem gospodarstvu ali ne pod svaku cijenu, dodao je ministar.
Navodeći uvjete koje će poslodavci i agencije morati ispuniti kako bi mogli zaposliti strance, od poštivanja radno pravnih odnosa, zaštite na radu, podmirivanja svih davanja i poreza do pravila za smještaj stranih radnika, Božinović je poručio da kada krene provedba zakona puno njih neće ih ispuniti.
- Analiza pokazuje da će svega 17 posto agencija koje su danas aktivne moći udovoljiti zahtjevima, rekao je.
Božinović: Zakon štiti domaće i strane radnike te sprečava zlouporabe
Zakonom o strancima, kako je istaknuo Božinović, štite se i domaći i strani radnici, sprečavaju zlouporabe i jasno poručuje da oni koji ne igraju pošteno neće uopće sudjelovati.
- Neće biti mešetarenja s dozvolama, stat ćemo na kraj manipulacijama, nema nereguliranog uvoza radne snage, a one koje smo dosad uhitili i one koje ćemo uhvatiti u budućnosti izbacit ćemo iz igre, pojasnio je i napomenuo da će poslodavci koji dospiju na takozvanu crnu listu ostati na njoj šest godina.
Uz ostalo, izmjenama se implementira EU direktiva o takozvanoj plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a koja će vrijediti 48 umjesto sadašnjih 24 mjeseca.
Posebna pažnja posvećuje se hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima kojima će se boravak odobravati po olakšanim uvjetima. Stjecanje stalnog boravka olakšati će se i stranim studentima koji su završili studij i rade u Hrvatskoj.
Anka Mrak Taritaš (Glas): Potrebna jasna politika useljavanja
Anka Mrak Taritaš (GLAS) priznaje da su napravljeni pomaci u odnosu na prvo čitanje, no ističe treba nam jasna politika useljavanja. Navela je kako je 2015. godine izdano 2700 dozvola za strance, a 2023. taj broj narastao na preko 172 tisuće.
Na nedostatak migracijske strategije upozorio je i nezavisni Josip Jurčević (NZ), navodeći da će prema procjenama do 2030. Hrvatskoj trebati pola milijuna radne snage.
Mišo Krstičević (SDP) upitao je kome treba toliki uvoz radne snage i odmah dao odgovor.
- Treba poslodavcima i agencijama, a ne treba radničkoj klasi koja prima minimalac, ne treba ni sindikatima, kao ni svima onima kojima je stalo do društva u kojem živimo, ustvrdio je.
Branka Juričev Martinčev (HDZ) naglasila je da zakon kvalitetno odgovara na probleme i izazove s kojima se Hrvatska susrela uslijed velikog broja zapošljavanja stranaca.
- Govoriti o zamjeni stanovništva je bespredmetno, kazala je.
U 2021. godini izdano je oko 82 tisuće dozvola za boravak i rad, a u 2024. godini nešto više od 206 tisuća, dok u ovom trenutku 113.589 stranaca iz trećih zemalja im prijavljen boravak u Hrvatskoj na temelju važeće dozvole za boravak i rad, rečeno je tijekom rasprave.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!