08:26 / 01.02.2019.

Autor: I.H./HRT

Zaštitar tijekom noćne smjene u Hitnoj znatno reducira agresiju

Foto: pixabay; ilustracija

Foto: pixabay; ilustracija

Foto: - / -

Luetić kaže da su najnepokrivenije bolnice u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - ne mogu ih pokriti zaštitarima jer bi ih trebalo biti mnogo, zato su predlagali tihe alarme.
U posljednje vrijeme sve češće svjedočimo napadima na liječnike i medicinsko osoblje. O tome što se događa u bolnicama i našem društvu u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorili su Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, Adriano Friganović, glavni tajnik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva, i Domagoj Vidović, psihijatar.

- Zdravstveni radnici traže sigurnosne mjere
- Više od 90 posto liječnika doživjelo neki oblik nasilja
- Pacijent divljao po Hitnoj u KB-u Dubrava
- Dvije žene i maloljetnik pritvoreni zbog napada u bolnici na Jordanovcu
- Napadnuti liječnik: Prijetili su nam životnom ugrozom - 7 privedenih

Luetić
kaže da su posljednji događaji zapravo vrh ledene sante te da nije dobro što su verbalni ili fizički napadi učestali već godinama. I Komora je tražila i uspjela u promjenama samog zakona, dodao je. Rekao je da se nasiljem ne može riješiti nijedan problem, ne možemo tako doći ni do jednog rješenja i to nije prihvatljivo ni u kojem obliku.

- Bolnice i zdravstvene ustanove trebaju biti mjesto nulte tolerancije na nasilje i nikakav oblik nasilja ne smije se tolerirati, dodao je.

Naveo je podatke za 2018. prema kojima su u pet velikih bolnica bila 264 napada. U 2017. bilo je gotovo 1500 napada u zdravstvenim ustanovama. Petina napada bili su fizički, kazao je Luetić.

Friganović kaže da su medicinske sestre najbrojnija kategorija zdravstvenih djelatnika i time su najizloženije. Prema istraživanju koje su proveli na 1500 sestara, 89% ih se izjasnilo da su bile izvrgnute nekom obliku nasilja.

- Trebamo graditi zdravstveni sustav siguran i za zdravstvene djelatnike i za pacijente, dodao je.

Smatra da se stvorila loša klima i medicinske sestre su u strahu, a ako je netko nezadovoljan zdravstvenim sustavom, postoje načini kako se to rješava. Rekao je da su problem i komentari u kojima se kaže da je to u redu, da to zaslužuju.

- Obitelji su nesretne ako nekoga izgube, to su teške i traumatične situacije, ali su traumatične i za zdravstvenog djelatnika. Moramo graditi partnerski odnos i pomoći jedni drugima, dodao je.

Vidović kaže da se psihijatrija ne bi trebala dovoditi u vezu s nasiljem jer mali broj njihovih bolesnika pokazuje takvo ponašanje. Smatra da treba razlučiti dvije vrste agresivnog ponašanja kod ljudi koji imaju neke psihičke probleme: skupina bolesnika koji pate od teških duševnih bolesti i njihovo je agresivno ponašanje posljedica sumanutih ideja - prema njima profesionalni radnici imaju izraženiju sućut i empatiju jer je takvo ponašanje posljedica njihove bolesti i oni se toga poslije ne sjećaju.

Više ih pogađaju situacije kada imaju posla s bolesnicima koji nisu u užem smislu psihički bolesni, a agresivno se ponašaju prema osoblju ili predmetima.

- U protekloj godini zabilježili smo 30 fizičkih napada na osoblje. To je prosjek u posljednjih 4 i pol godine, dodao je.

Naglasio je kako trebamo težiti da tih incidenata bude što manje, određena skupina ljudi kojima je agresivno ponašanje imanentno, kod njih ćemo prevencijom teško spriječiti takvo ponašanje. Drži da je važno aktivno se uključiti i ljudima tijekom liječenja objasniti koji su rizici za njihovu obitelj te da ishod možda neće biti zadovoljavajući.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da su u neke bolnice već postavljene kamere i zaštitari. Luetić kaže da je Kazneni zakon, koji je promijenjen, dobar i kvalitetan, sada treba osigurati njegovu primjenu.

Vezano za mjere zaštite kazao je da je prije pet godina 25% ustanova imalo zaštitare. Rekao je kako je u jednoj zagrebačkoj hitnoj pomoći, gdje inače ima najviše agresivnih ispada, uveden zaštitar tijekom noći i time se znatno smanjio broj ispada. Dodao je da su najnepokrivenije bolnice u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, problem je što se takve ambulante ne mogu pokriti zaštitarima jer bi ih trebalo biti mnogo, zato su predlagali tihe alarme.

Na pitanje što se događa u našem društvu i je li nasilje postalo prihvatljivo, Vidović je odgovorio da se o nasilju sve više govori, ali si i ljudi dopuštaju sve veću slobodu.

- Neke društvene norme koje su vrijedile prije 20 ili 30 godina danas su potpuno nezamislive, dodao je.

Drži da se ponašanje može mijenjati edukacijom i prevencijom. Njihova profesija nije svemoguća i kaže da to ljudima treba objasniti.

- Ne možemo svima pomoći. Ljudima treba pružiti jasnu sliku o tome što mi radimo, koje su naše mogućnosti - niti nas precjenjivati niti nas podcjenjivati, već pokazati što realniju sliku. S druge strane, važno je educirati pacijente, partnerski odnos je temelj suvremene medicine, dodao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!