09:55 / 07.03.2020.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Potrošački kod/IMS/HRT

Zašto su suvlasnici nezadovoljni učincima energetske obnove?

-

-

Foto: - / -

Kada jednom stanar pristane na energetsku obnovu, poslije će ga se malo toga pitati, upozoravaju građani.
Energetsku obnovu višestambenih zgrada sufinancira Europa. Privučeni financijskom pogodnošću, mnogi se stanari odlučuju na to. No sve je više onih koji su, iako imaju novu fasadu, bolju izolaciju i prozore, na kraju požalili. Naime, radove su skupo platili, a troškovi grijanja sada su im još veći.

Primjer je i zgrada u Velikoj Gorici koju je snimila naša tv ekipa. Na prvi pogled ona izgleda gotovo savršeno. No unutrašnjost otkriva da je nešto pošlo po zlu. U predvorju curi voda. A stanari su ljuti, jer im balkoni nisu dovršeni.

- Stanova tu ima puno koji nisu završeni, kod mene isto nije završeno, završeno je to što sam ja završio i to sam platio. 1 500 kn soba, sve ono što su strgali je došao majstor i to je sve naplatilo. Dolje još treba staviti parkete, kazao nam je Vid Vodopija, jedan od stanara te zgrade.

- Zgrada nije dovršena, puno ljudi nije dovršen niti balkon. Kada su došli raditi - razbijali su, kao divljaci su se ponašali. Meni su razbili kompletan balkon. Ostale su još nedovršene pločice, pločice nisu stavljene.

Pitali smo upravitelja zgrade, GSG Velika Gorica, zašto nedostaci nisu uklonjeni ako ploča krasi pročelje zgrade.

- Ne možemo sad pristupiti jednom detaljčiću da se riješi u istom trenutku kad bude dojavljen, nego ako dođe do nekoliko nedostataka u jednom trenutku, dva, tri, da se isplati izvođaču doći da pokrpa te sitne rupe. Ja bih rekao da su to stvarno mali nedostaci, kazao je Tomislav Landeka iz Gradskog stambenog gospodarstva Velika Gorica.

I nije to jedina zgrada u Velikoj Gorici u kojoj stanari sada žale što su krenuli u tako skupu investiciju koja im se možda i neće isplatiti. Zoran Lovrić plaća pričuvu 350 kn, a grijanje mu, iako ima deblje zidove i bolje prozore, nije pojeftinilo, već poskupjelo.

- U siječnju 2018. dobijem račun za grijanje, bila je dosta hladna zima, negdje oko 500 kn. 2019. dolazi račun 700 kn, a 2020. kada je najtoplije oko 820 kn. Oda tu nešto ne štima, znači rečeno nam je da ćemo imati uštedu 60 posto, kazao je Lovrić.

U velikogoričkom upravitelju Gradsko stambeno gospodarstvo ponosno ističu "60 posto manje režije". No ono što, pa ni malim slovima, ne piše jest da na toliku uštedu ne mogu računati svi stanari.

- Teško je sad generalno gledati tako da svaki stan plaća više, rekao sam ranije da je bitna pozicija samog stana, možda i navike suvlasnika, rekao nam je Landeka.

Uz to, manji iznosi na računima za grijanje, barem za neke, neće slijediti odmah nakon što se stavi fasada i novi prozori. Treba u HEP Toplinarstvo poslati zahtjev za smanjenje "instalirane snage". I uz to priložiti projekt s izračunom manje potrošnje, koji, naravno, treba platiti.

- Sada smo na čekanju u HEP toplinarstvu s 5 projekta strojarskih gdje je napravljen izračun instalirane snage koja se smanjuje sukladno izračunu iz glavnog projekta odnosno certifikata koji bi trebali biti slični rezultat, kazao je Landeka.

Brojni su detalji zbog kojih su stanari nezadovoljni. Među ostalim, neke zgrade imale su certifikat C, no uoči prijave na natječaj za sufinanciranje dobile su novi certifikat kojim su pale u niži razred - D. Baš onaj koji je minimum da bi se prijavilo na natječaj za energetsku obnovu.

- Oni su 2015. godine radili na području certifikate, za većinu zgrada ima energetski razred C. Kad se ulazi u energetsku obnovu, da bi se prijavio na natječaj, treba biti energetski razred minimum D i oni su radili ponovno certifikate da bi se mogli prijaviti na natječaje, kazao je Hrvoje Senegović.

Inače u Ministarstvu graditeljstva, ako postoji sumnja u točnost certifikata, može se zatražiti provjera.

- Ministarstvo utvrđuje ispravnost energetskog certifikata u postupku neovisne kontrole, stoji u priopćenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

U Hrvatskoj udruzi energetskih certifikatora objašnjavaju nam da se možda i mogao promijeniti razred.

- Međutim to što je zgrada bila C, a sada novim certifikatom je D ne znači nužno da je u pitanju malverzacija. Vjerojatno i nije, premda ne bih isključila i tu mogućnost. Naime, ovisi kada je prvi certifikat izdan, koji je bio C razred, promijenili su se kroz godine, svake 2 do 3 godine dolazi do revizije tehničkog propisa na temelju kojeg počiva certificiranje, kazala je predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora Goga Tropčić Zekan.

Isto tako ističu da se, kad se ide u energetsku obnovu, ne mora izraditi novi certifikat, ako ga zgrada već ima.

- Kraj 2012. je granica od kada certifikati stariji od toga ne vrijede, nego se moraju izdati novi. Znači ako su vlasnici imali certifikat iz 2011. ili 2012. on ne vrijedi za potrebe energetske obnove nego se treba izdati novi. Ako su ga imali nakon roka te 2012. onda vrijedi, ali još uvijek postoje razlike između 2012. do danas tako da je sasvim legitimno da su možda željeli imati novi da vide današnje stanje, kazala je Tropčić Zekan.

Što se tiče same energetske obnove - smatraju da je ona dobra.

- Po mom mišljenju energetska je obnova izuzetno dobra stvar, ali naravno da sad možete imati bolje ili lošije projekte, možete imati bolje ili lošije izvođače radova, skuplje, jeftinije, možete imati kvalitetnije ili manje kvalitetnije materijale, ali to je uvijek na vlasnicima da uvijek pokušaju odrediti   pronaći taj neki optimum, rekla je Tropčić Zekan.

No kada jednom stanar pristane na energetsku obnovu, poslije će ga se malo toga pitati, upozoravaju građani. Kredit za obnovu potpisuje samo predstavnik suvlasnika, a priloženi su i potpisi onih koji su pristali - ne na kredit - već na energetsku obnovu.

- Mi smo imali na zadnjem natječaju najveću zgradu u RH s 365 stanova i vi sad predstavnika natjerati da svaki tjedan da ide u 365 stanova za svaku odluku zaista bi bilo non sense i ne bi imalo smisla i garantiram da ni jedan projekt energetske obnove ne bi bio napravljen, kazao je Landeka.

Prosječni građani teško mogu pratiti radove i kako se novac troši.

- Na primjer bilo je tamo rečeno da će se prati fasada, nekakvih 15 000, 20 000 kn. Uopće fasada nije oprana, još nekakve stvari koje sam tu vidio da će se raditi, nisu se radile. Da bi izvođač na kraju rekao da sve ono što nije odrađeno neće biti naplaćeno, no mi ni dan-danas ne znamo koliko je nama naplaćeno, gdje su ta sredstva i tko što dalje upravlja s tim, kazao je Lovrić.

Ne čudi stoga što su nezadovoljni, jer na kraju nisu dobili ono što i dalje otplaćuju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!