Oporbeni saborski zastupnici upozorili su u utorak na stalne dugove u zdravstvu koji su rizik za državni proračun, problem koji je istaknula i državna revizija u Izvješću o reviziji izvršenja državnoga proračuna za 2024. godinu.
Državna revizija potvrdila je da se u zdravstvo ulaže sve više novca, da transferi prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) rastu, a u zdravstvu nema nikakvog napretka, dugovi bolnica i dalje se saniraju iz proračuna, a liste čekanja i dalje su preduge, kazao je Dalibor Paus (IDS) u raspravi o reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2024. za koji je Državni ured za reviziju dao uvjetno mišljenje.
Lalovac (SDP): To je strukturni problem, Totgergeli (HDZ): Država intervenira
Na isto je upozorio i
Boris Lalovac (SDP) koji navodi da se problem dugova u zdravstvu ponavlja iz godine u godinu, ustvrdivši kako to više nije problem političke prirode, nego strukturni problem.
- Revizija pokazuje da zdravstvo nije na umoru, nego da je umrlo, da je to mrtvac koji se s vremena na vrijeme podgrijava, sustav se puni novcem, a da ne znamo kamo on odlazi, dodala je
Anka Mrak Taritaš (GLAS).
Marijana Puljak (Centar) ustvrdila je da će se vjerojatno i ubuduće raspravljati o novim dugovima ove jedne crne rupe.
Miro Totgergeli (HDZ) potvrdio je da je revizija ponovno skrenula pozornost na transfere prema HZZO-u radi podmirivanja obveza bolnica i na financijsku održivost zdravstvenog sustava, istaknuvši da je riječ o izazovu koji se ponavlja iz godine u godinu. To je realnost s kojom se suočavamo, osobito u uvjetima rasta cijena lijekova i medicinske opreme, no jednako je realno da država kontinuirano intervenira kako bi osigurala stabilnost sustava i dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima, kazao je Totgergeli.
Predstavljajući izvješće, zamjenica glavnog državnog revizora
Nediljka Rogošić kazala je da, iako se poduzimaju napori da se smanje obveze u zdravstvenom sustavu, za sada nema velikih pomaka. Podatak iz rujna 2025. pokazuje da obveze zdravstvenog sustava iznose približno 1,9 milijardi eura, od čega se oko 900 milijuna odnosi na obveze prema HZZO-u, navela je.
Osim dugova u zdravstvu, Rogošić je kao fiskalni rizik za državni proračun izdvojila i sudske sporove čija je vrijednost potkraj 2024. bila približno 1,8 milijardi eura. To je znatan fiskalni rizik jer se uz to vezuju i kamate koje mogu imati velik utjecaj na proračun, kazala je. Dodala je da je osnovano međuresorno povjerenstvo koje je analiziralo sudske sporove te se očekuju konkretni zaključci kako bi se ti rizici sveli na najmanju moguću mjeru.