Zagrebačka Skupština izglasala: Nedjeljom naplata parkiranja u 1. zoni

Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u četvrtak su, uz žestoko protivljenje oporbe, prihvatili prijedlog gradonačelnika Tomislava Tomaševića o uvođenju naplate parkiranja nedjeljom do 15 sati te produžetku naplate parkiranja radnim danima i subotom do ponoći u prvoj zoni.

Tomašević je najavio da će se sredinom studenoga u prvoj zoni, odnosno u središtu Zagreba naplata parkiranja koja je radnim danima do 22 sata produžiti do ponoći, a do ponoći će se produžiti i naplata subotom koja je do sada bila do 15 sati, dok nedjeljom i blagdanom parkiranje više neće biti besplatno nego će se naplaćivati do 15 sati.

Rekao je da će odluka biti objavljena u Službenom glasniku, a na snagu bi mogla stupiti 19. studenoga.

Napomenuo je i da je to bio prijedlog stanara centra grada koji je od njih došao u javnom savjetovanju oko blokova. Tražili su da se produži vrijeme naplate u prvoj zoni, s 22 sata do ponoći radnim danom, kako bi posebice u vrijeme Adventa lakše našli parking.

Tomašević je istaknuo da će ograničenje od dva sata parkiranja i dalje ostati, te poručio da postoje i javne garaže u centru grada.

Kaže da zbog te odluke neće biti novih zapošljavanja u Zagrebparkingu.

Iz redova oporbe Tomaševiću su poručili kako je prvo trebalo krenuti s poboljšanjem javnog prijevoza.

Odluku ste donijeli kao da živite u nekom paralelnom svemiru

Nestranačka zastupnica Dina Dogan rekla je Tomaševiću da ne može očekivati kako će ljudi sada koristiti centar grada i vikendom onoliko koliko bi htjeli, a garaže su zatrpane.

- U prvoj zoni se možete parkirati maksimalno dva sata, a što ako ćete ići na nekakav event, što ako imate ručak koji traje duže od dva sata. Kaj da se vozimo biciklićima, pitala je.

Predsjednik Kluba gradskih zastupnika Mosta Marko Sladoljev poručio je vladajućima da s tom odlukom moraju poboljšati javni prijevoz. S njim se složio i njegov stranački kolega Lovro Marković koji je rekao da gradska vlast treba prvo detektirati zato ljudi ne koriste javni prijevoz te onda raditi na tome da korištenje javnog prijevoza postane poželjnije. Rekao je da se treba raditi na poboljšanju mreže i smanjenju potrebnog vremena za dolazak do određenog mjesta u gradu, ali i za otvaranje velikih parkirnih zona gdje se može ostaviti automobil te s HŽ-om raditi na uvođenju integriranih karata.

Nestranačka zastupnica Gordana Rusak, predsjednica Kluba zastupnika Plavoga grada i neovisnih Fortuna i Rusak smatra da su svi svjesni kako je u večernjim satima javnim prijevozom teško doći u centar grada i otići iz njega. Rekla je da je dobila pitanja građana za gradonačelnika, koji između ostaloga kažu da javni prijevoz ne funkcionira i negoduju da sada neće moći dolaziti automobilom u centar grada roditeljima koji su u potrebi jer neće moći parkirati automobil duže od dva sata.

- Vi ste ovu odluku napravili kao da živite u nekom paralelnom svemiru i ne razumijete u kakvim uvjetima žive naši ljudi u Zagrebu, poručila je Rusak.

Gradska skupština prihvatila je i izmjenu odluke o nadoknadi troškova nastalih zbog prilagodbe novom modelu sakupljanja komunalnog otpada kojom se do 31. prosinca 2025. produžuje rok građanima koji nisu uspjeli poslati zahtjev za tu nadoknadu troškova od Grada a koje su imali zbog ugradnje bokseva, prilagodbe spremnika u zgradama i drugoga.

Prihvaćena je i odluka kojom Grad Zagreb od Zagrebačkog holdinga kupuje tri stana u naselju Novi Jelkovec radi stambenog zbrinjavanja građana. 

Tomašević: Stadion u Kranjčevićevoj do 2026., a u Maksimiru do 2028.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u četvrtak na aktualnom satu Gradske skupštine da će nogometni stadion u Kranjčevićevoj ulici biti izgrađen do rujna 2026., do 2028. bit će izgrađen Maksimirski stadion, a "jednog dana" gradit će se i stadion u Sesvetama. 

Nestranački zastupnik Otto Barić negodovao je zbog gradnje stadiona u Kranjčevićevoj, smatrajući da je njegov najvažniji problem utjecaj na okoliš i okolinu. Predložio je gradonačelniku da o tome još dobro razmisli jer je "projekt zguran na način kako bi to napravio Tomislav Horvatinčić".

Prije stadiona u Maksimiru treba završiti stadion u Kranjčevićevoj

Tomašević je odgovorio kako ne zna što se tu mijenja iz perspektive namjene jer tamo već postoji stadion koji je u neadekvatnom stanju.

- Mislim da je svima u interesu da se što prije izgradi novi stadion u Maksimiru, da bi se on mogao izgraditi treba što prije izgraditi novi stadion na drugoj lokaciji, a to je Kranjčevićeva, kaže Tomašević.

Riječ je o rekonstrukciji stadiona u Kranjčevićevoj koja proširuje kapacitete tako da se na njemu mogu igrati međunarodne utakmice Dinama i nogometne reprezentacija dok traje rušenje Maksimirskog stadiona i izgradnja novog, što bi trebalo biti gotovo do 2028. godine.

Najavio je da će radovi na stadionu u Kranjčevićevoj krenuti početkom 2025., bit će izgrađen do rujna 2026. i imat će 11.500 mjesta. Napomenuo je kako taj stadion ima i simbolično mjesto u povijesti s obzirom na osnivanje Zbora narodne garde.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a i HSLS-a Mario Župan rekao je da su oni apsolutno za gradnju stadiona u Kranjčevićevoj, ali uz njega treba graditi i stadion u Sesvetama s 8000 sjedećih mjesta, za koji je gotova građevinska dozvola.

Jedini problem je oko 169 parkirnih mjesta, za što treba riješiti imovinsko-pravne odnose, kaže Župan koji smatra da bi se od 1. rujna iduće godine na stadionu u Sesvetama mogle igrati prvoligaške i europske utakmice.

Tomašević je odgovorio kako se ne može najavljivati dovršetak stadiona do rujna, ako imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni.

- Kranjčevićeva je zamjena za Maksimir, no to ne znači da Sesvete nećemo dalje realizirati. Imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima i riješit ćemo ga, rekao je Tomašević i najavio njegovu gradnju "jednog dana".

HDZ-ov potpredsjednik Gradske skupštine Mislav Herman negodovao je jer se zbog obnove zgrade 18. gimnazije njezinih 400 učenika i zaposlenika nalazi na privremenoj lokaciji u gimnaziji "Tituš Brezovački". Tu odluku ne podržavaju ni Vijeće roditelja niti školski odbor gimnazije "Tituš Brezovački", a ravnatelj je bio prisiljen potpisati taj sporazum.

Tomaševića je istaknuo da u Zagrebu ima 55 srednjih škola, od kojih je njih 12 u jednoj smjeni, "Tituš Brezovački" je cjelovito obnovljen, a dok je trajala obnova njegovi učenici i nastavnici su tri i pol godine bili u u Prvoj gimnaziji.    

Nije propao Projekt Zagreb

Zastupnik SDP-a Renato Petek predložio je gradonačelniku da napravi konkretan plan kako i u kojem roku završiti oko 450 investicija iz dugoročnog plana Vodoopskrbe i odvodnje koje će omogućiti da svi stanovnici Zagreba budu priključeni na javnu odvodnju i vodoopskrbu. S obzirom da je propalo financiranje Projekta Zagreb iz EU fondova, treba ozbiljno prionuti tome, rekao je.

Tomašević kaže da u Zagrebu oko tri posto građana nema pristup javnoj vodoopskrbi, a šest posto javnoj odvodnji, no za njih su osigurali besplatno pražnjenje septičkih jama.

Opovrgnuo je Petekovu tvrdnju o propasti Projekta Zagreb podsjetivši da je premijer Andrej Plenković rekao da će za taj projekt biti osigurana alokacija EU-ovih sredstava. I dalje rade na tom projektu, a Vodoopskrba i odvodnja nastavlja investicije ne čekajući EU-ova sredstva.

Igor Peternel (Dom i nacionalno okupljanje) pitao je gradonačelnika kada će biti obnovljene arkade na groblju Mirogoju stradale u potresu i razrušeni grobovi, a Tomašević je odgovorio da su na Mirogoju neki projekti završeni, neki su u tijeku, a arkade su na redu u zadnjoj fazi obnove.

Prije početka sjednice, zastupnike dočekali prosvjednici

Vesna Ribarić, inicijativa "Od srca do srca za beskućnike i potrebite", jedna od organizatorica prosvjeda pred Gradskom skupštinom kazala je kako su se okupili na ovom mjestu stoga što više od godinu dana upozoravaju i traže poteze od Vlade i gradske uprave zbog porasta siromaštva.

- Stopa siromaštva je preko 18 posto, broj beskućnika i onih potencijalnih beskućnika, posebno umirovljenika je sve veći, naglašava.

Dodaje kako hrane ima, ali kako je i dalje prisutna velika socijalna nepravda.

- Nema dovoljno domova i ljudi nemaju krov nad glavom pa spavaju na ulicama i klupama. Mi smo ovdje da pitamo gdje je zapelo, rekla je Ribarić.

Ističe kako Gradu Zagrebu nedostaje ozbiljna ustanova koja bi se bavila beskućnicima i koja bi u sinergiji s ostalim službama formirala mobilne timove koji bi radili na terenu i zbrinjavali ljude u potrebi.

- Nedostaje broj kreveta, nedostaje hospicij, palijativa i domovi. Želimo ljudima vratiti dostojanstvo jer čovjek bez osobne iskaznice je nevidljiv, naglasila je.

Svaka 5. osoba u Hrvatskoj je na rubu siromaštva, zaključila je Zgrebec.