13:48 / 06.10.2020.

Autor: Dobro jutro Hrvatska/Z.A./M.Š./HRT

Zavaravajuće oglašavanje: Nije zlato sve što sja

-

-

Foto: - / -

Reklame koje se emitiraju putem raznih medija nekada su i prava remek-djela, umjetnost, zanimljiva, ustvari ih volimo gledati.
Reklame koje se emitiraju putem raznih medija nekada su i prava remek-djela, umjetnost, zanimljiva, ustvari ih volimo gledati. Ali to nisu pokazatelji da su i dobre reklame.

O reklamama koje su zavaravajuća, lažna oglašavanja, u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" u rubrici "Svi smo mi potrošači", govorili su Tanja Popović-Filipović predsjednica Centra za informiranje i edukaciju potrošača (CEP) i Kamilo Antolović, marketinški stručnjak, član suda časti HURA-e.

Koji je najveći problem potrošača kada se radi o oglašavanju ili reklamama?

- U propisima zaštite potrošača definirano je kako se proizvodi mogu reklamirati, ali to u stvarnosti nije tako. Najveći problem je nedopušteno oglašavanje. Često marketing upućen prema potrošaču ide u smjeru da dovede potrošača u zabludu i da kupi proizvod koji inače ne bi uzeo, naglasila je Tanja Popović-Filipović iz CEP-a.

Zloupotreba krize uslijed pandemije

Kamilo Antolović smatra da je otvaranje ove teme od iznimne važnosti i značaja za sve segmente društva.

- Prije svega tu su oglašivačke agencije i poduzeća, kao i mediji koji daju potporu industriji marketinga te su sami kreatori poruka. 

Dodaje da ne samo među oglašivačima, nego i općenito u životu, postoji određeni broj ljudi koji imaju skrivene namjere, pokušavaju postići neki rezultate koji nisu etični ili nisu u suglasnosti sa zakonom.

- I u marketingu postoji velik broj poduzeća i pojedinaca koji koriste krizu, zloupotrebljavaju trenutak, pokušavaju na brzinu maksimalno povećati svoj profit.

Potrošači se rijetko žale

Zavaravajuće oglašavanje najčešće je na društvenim mrežama, a tu su i kanali koji su duže prisutni, poput akvizitera koji su u najvećem broju namijenjeni  osjetljivim skupinama, starijoj populaciji. 

Popović-Filipović iz CEP-a rekla je da se upravo umirovljenici najviše javljaju u udrugu kada je riječ o zavaravajućem reklamiranju, najčešće zbog proizvoda kao što su masažne kade, posuđe za specifičnu pripremu hrane i slično.

- Zakon o zaštiti potrošača dobro je regulirao neka pravila i tu ostvarujemo uspjeh. Ono što bih istaknula kod takvih reklama jest da malo pritužbi dobivamo. Za sve ovo vrijeme u udruzi smo primili jednu pritužbu, reklamirano je da će se uz novine dobiti proizvod, a potrošač ga nije dobio jer ih je bilo samo 10 za cijelu Hrvatsku. Potrošači se malo žale da su dovedeni u zabludu, izuzetak su osjetljive skupine potrošača, umirovljenici. Malo je pritužbi na proizvode koji ne sadržavaju djelovanja koja su im napisana na deklaraciji, dodala je. 

Ozbiljno poduzeće najviše se boji lošeg glasa

Ako potrošač kupi proizvod koji sastavom ne odgovara onome što je čuo ili vidio na reklami, postoji niz mehanizama kako se potrošač može oduprijeti.

- Mogu se javiti inspektoratu, svaka sumnja ili ocjena da je oglašavanje zavaravajuće, agresivno, prikriveno. Bilo koje ozbiljno poduzeće najviše se boji lošeg glasa, a to znači propast poduzeća na dugi rok. Takav glas se brzo širi s obzirom na to da živimo u vremenu gdje su tehnologije širenja poruka iznimno razvijena, zaključuje Antolović.

Nije zlato sve što sja, treba promisliti kad iščitavate neku reklamu.

- S agresivnim reklamama susrećemo se svakodnevno, a na potrošaču je hoće li prihvatiti tu vijest ili ne, rekla je Popović-Filipović iz CEP-a i naglasila da ne treba uzimati sve ono što nam se nudi putem oglašavanja.

Treba objektivno sagledati je li to zaista tako i razmisliti prije odluke o kupovini tog proizvoda.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!