Kraj školske godine koja je donijela promjene

Školska zvona oglasila su se posljednji put u ovoj nastavnoj godini. Mnogima počinju ljetni praznici, neki će i na popravne rokove, a maturante očekuju još ispiti iz hrvatskog i matematike.

Nastavnici će s praznicima malo pričekati jer treba riješiti i administrativne poslove, a one koji od jeseni počinju s projektom cjelodnevne škole očekuje mnogo pripreme.

Školska godina 2022./2023. učenicima donijela promjene

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2022./2023. osnovnu školu pohađalo je oko 310.000 učenika, od kojih je malo manje od 36.000 prvašića, dok ih je u srednjim školama bilo ukupno 154.400.

Školska godina 2022./2023. učenicima je donijela i neke promjene. Za maturante je bila najveća promjena u polaganju hrvatskoga jezika za koji je ispit bio jedinstven, odnosno na jednoj razini, a esej je ponovno bio uvjet za prolazak na tom ispitu.

Osim toga, svi ispiti državne mature polagali su se po novim predmetnim kurikulumima. Svi osmaši pisali su nacionalne ispite iz osam predmeta: hrvatskoga, matematike, biologije, fizike, kemije, prvog stranog jezika, geografije i povijesti.

Nacionalne ispite, kao pilot-projekt, pisali su i učenici petih razreda 81 škole, i to iz hrvatskog, matematike te prirode i društva.

Srednjoškolci Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske županije fakultativno su mogli izabrati predmet Škola i zajednica, a u 30 zagrebačkih osnovnih i srednjih škola u prvom polugodištu počeo se provoditi pilot-program izvannastavne aktivnosti Zajednica aktivnih građana.

Ravnatelj OŠ Ivan Cankar: Na jesen nas čekaju male izmjene

Pripreme počinju i Osnovnoj školi Ivan Cankar u Zagrebu. Ona je jedina škola u gradu Zagrebu, koja ulazi u projekt cjelodnevne nastave. Ravnatelj OŠ Ivan Cankar iz Zagreba Boris Počuča naglasio je u podnevnom Dnevniku HTV-a da pripreme teku za sada dobro.

- Sada se radi raspored sati izvanškolskih aktivnosti i edukacija koje će uskoro početi. Na jesen nas čekaju male izmjene, koje će se na kraju dobro posložiti. Više nastave hrvatskog jezika i matematike ide u sve razredne odjele, a peti razredi će dobiti neke nove predmete, poručio je.

Škola će u ponudi imati hrvatski, engleski, njemački, talijanski, francuski, ali radi se i na organiziranju nastave za turski i kineski jezik.

Počuča je istaknuo kako su roditelji dobro primili projekt cjelodnevne nastave, ali u početku je bilo ipak malo straha oko organizacije istog.

Sljedeći tjedan održat će se sastanak Vijeća roditelja, gdje će im ravnatelj predstaviti cijeli program koji je pripremljen za jesen.

- Vjerujem da ćemo svi otići mirno na ljetnu stanku, rekao je ravnatelj. 

U klupe opet 4. rujna 

Nastava u školskoj godini 2023./2024. započet će 4. rujna 2023. godine, a završiti 21. lipnja 2024. godine.

Maturantima će nastava trajati kraće, do 24. svibnja 2024. Prvo polugodište traje od 4. rujna do 22. prosinca 2023., a drugo od 8. siječnja do 21. lipnja 2024. godine, odnosno za maturante 24. svibnja.

Fuchs: Ne bih promijenio koncept cjelodnevne škole

U jučerašnjoj HTV-ovoj posebnoj emisiji o školstvu "Ima li što novo?" razgovaralo se što se može promijeniti i popraviti, te što učenike i profesore čeka u sljedećoj nastavnoj godini. A novitet je i uvođenje cjelodnevne škole.

Voditeljica Sunčica Findak pitala je ministra Fuchsa bi li što mijenjao u prošloj nastavnoj godini - i je li to možda nešto oko cjelodnevne škole.

- Ne bih promijenio koncept cjelodnevne škole i cjelodnevnu školu, ali možda bih intenzivirao određene segmente komunikacije, u prvom redu prema roditeljima, koji su, nažalost, u nekim situacijama, to vidimo sada, potpuno bili zavedeni na krivi trag nekim objavama, najčešće po Facebook-grupama i slično, i, naravno, potpomognuto i određenim zlonamjernim faktorima koji se uvijek javljaju u takvim promjenama, gdje imate onda i političkog utjecaja i nekakvog sindikalnog utjecaja, rekao je Fuchs.

Dodao je kako je teško razumljivo da se pojavio otpor roditelja kojima se nudi nešto što je puno bolje za djecu i jednostavnije za njih.

Upitan zašto je bilo toliko otpora prema tom projektu, odgovorio je da se određenim ljudima mijenjao način života, a naveo je i "aktivizam određenih skupina" koje su napravile "takvu halabuku".