Kompleksni pacijenti imaju najveće probleme u ostvarivanju zdravstvene zaštite, a istovremeno zdravstveni sustav neefikasno ulaže resurse u pokušajima da ih zbrine pa je potrebno promijeniti paradigmu rada i razmišljanja, istaknuto je na zdravstvenoj konferenciji.
Trodnevna konferencija posvećena unaprjeđenju skrbi za kompleksne pacijente okupila je u Biogradu na moru 70-ak stručnjaka, predstavnika domova zdravlja, bolnica, civilnog društva, javne uprave i poslovnog sektora koji su zaključili da takvi pacijenti trebaju pomoć da bi primili pomoć.
- Kompleksnost proizlazi iz socijalnih problema, problema mentalnog zdravlja, psiholoških ili ponašajnih značajki koji su prisutni uz osnovnu tjelesnu bolest te otežavaju cjelokupnu skrb i liječenje, pojasnila je Karmen Lončarek sa Zavoda za palijativnu i integriranu skrb KBC-a Rijeka.
Problematika je važna s obzirom na procjene da kompleksni pacijenti čine oko 20 posto ukupnog broja pacijenata, a da se na njih troši najmanje 50 posto ukupnih resursa zdravstvenog sustava vremenski, kadrovski, financijski.
Zaključci prve hrvatske konferencije o kompleksnim pacijentima govore kako je potrebno na razini sustava promijeniti paradigmu rada i razmišljanja o kompleksnim pacijentima jer su oni među najbrže rastućim izazovima za zdravstvene sustave.
Starenje stanovništva, promjena strukture obitelji, ograničeni resursi za skrb te organizacijske prepreke u zdravstvu u različitim kombinacijama uzrokuju dramatične probleme za pacijente, obitelji i zdravstvene radnike, upozorili su sudionici.
Razvoj tehnoloških rješenja, smatraju treba biti naslonjen na potrebe pacijenata, obitelji i profesionalaca, a ne isključivo na mogućnosti proizvođača.
Odgovarajuća skrb za kompleksne pacijente nije moguća bez suradnje različitih profesija i organizacija iz zdravstva, socijalne skrbi i civilnog društva.
Također, potrebno je kontinuirano planiranje i koordinacija dionika koji sudjeluju u pružanju skrbi, dok je u zbrinjavanju kompleksnih pacijenata ključno rano informiranje obitelji/skrbnika radi planiranja nastavka skrbi.
Na konferenciji su izneseni prijedlozi za poboljšanje skrbi, uobličeni u javnopolitičke smjernice za donositelje odluka o integraciji skrbi i neformalnoj skrbi, izrađene u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, a koje će idućih tjedana biti predstavljene stručnoj i široj javnosti.
Konferenciju je organizirao PUB HUB tim Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s partnerima.