Zemljak o bedrenici: Zakašnjela akcija od vlasnika uginulih goveda

Prije nekoliko tjedana u Hrvatskoj se pojavila nova epidemija. Od bedrenice ili antraksa počela je masovno ugibati stoka na pašnjacima u Lonjskom polju. Uginulo je više od 100 grla stoke, a zarazilo se i 15-ak ljudi, srećom, najblažim oblikom bolesti. U međuvremenu, na području izbijanja zaraze uvedena su brojna ograničenja i čini se da je širenje u nas nezapamćene epidemije bedrenice zaustavljeno. Cijepe se goveda, konji, ovce i koze, zaraženi poljoprivrednici i njihovi kontakti epidemiološki su obrađeni. 

Predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak kaže kako je prvi slučaj bedrenice u Lonjskom polju otkriven po prijavi vlasnika o uginuću većeg broja goveda na pašnjaku.

- U Hrvatskom Veterinarskom Institutu su uzeti uzorci, te je već 13. utvrđen pozitivan nalaz na uzročnika bedrenice. Vjerojatno je uzročnik već i prije uzrokovao pomor, no radi se o tisućama hektara pašnjaka koji se tamo nalaze, i tisuće životinja su na njemu, pa vlasnici to nekad ni ne primijete, objašnjava.

Čim se doznalo za zarazu, dodaje Zemljak, područje na kojem je bilo uginulih životinja je zatvoreno za dovođenje ili odvođenje životinja, a bio je zabranjen i promet ljudi na tom području koje je stavljeno i pod nadzor MUP-a.

- Policija je pomagala na punktovima, da ne bude prevelikog kretanja ljudi po Lonjskom polju, rekao je.

Bolest bedrenice, objašnjava, inače se jako rijetko javlja i u današnje vrijeme ima jako mali značaj.

- Sustavnim radom veterinara na terenu i vakcinacijom, bolest je minimalizirana pojava, kao i šteta koju ona nanosi, dodao je.

Poduzeta akcija od strane vlasnika uginulih goveda, smatra, zakašnjela je.

- Zakonom je inače propisano da vlasnik mora promptno prijaviti nadležnom veterinaru ili veterinarskoj inspekciji bilo kakvo uginuće životinja, da bi se ustanovio uzrok uginuća i da ne bi došlo upravo do ovakvih masovnih pojava. Po nekim razgovorima uginuća je bilo već nekoliko tjedana prije prijave. Takve životinje kasnije mogu zaraziti stotine drugih životinja, napominje.

Bolest bedrenice, koja se u narodu često zove i ‘prostrel’, vrlo brzo nastaje i životinja ugiba u rok od 24 do 48 sati.

- Sitni preživači, ovce, izrazito su osjetljivi. Goveda isto tako. Vidljiva su krvarenja iz otvora – nosne šupljine, anusa, očiju, usta. Sva krv koja izlazi iz lešine predstavlja izvor infekcije za ostale životinje, jer je tu bakterija koja kasnije ostaje na tom području. To je bolest tla, a kad te spore ostanu u tlu mogu se zaraziti i životinje koje ne idu na pašu, sa sijenom, to jest krmevima koja se beru na tim područjima, kaže Zemljak.

Ljudi koji su sa zaraženim ili uginulim životinjama bili u bliskom kontaktu, zarazili su se.

- Imali smo 15 oboljelih ljudi koji su zatražili medicinsku pomoć. Radilo se o najblažem obliku bedrenice – to je kožni oblik, odnosno crni prišt. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Postoje još dva oblika bedrenice – dišni i crijevni oblik. Kod plućnog oblika je smrtnost 90 posto, koji se prije javljao kod ljudi koji su radili na štavljenjima kože ili s vunom kod ovca. Kod kožnog oblika je danas smrtnost praktički nula ili dosta niska, jer se bolest liječi antibioticima. No, moram reći da ovakvu epizodu nismo imali desetljećima u Hrvatskoj, dodao je.

Smatra kako je komunikacija između ovlaštenih veterinara na terenu, veterinarske inspekcije, Uprave za veterinarstvo te Ministarstva poljoprivrede bila vrlo dobra.

- Brzo se reagiralo i na najbolji se način, vakcinacijom, uspjelo spriječiti daljnje širenje bolesti, rekao je.

Sva stoka na području pašnjaka kod Kutine je cijepljena, kaže, a radi se oko 3100 životinja – goveda, ovaca, svinja i konja. Cijepljenje životinja ponovit će se još jednom. Sam proces vakcinacije je zahtjevan, jer se radi o živoj vakcini koja može uzrokovati određene nuspojave.

- Najčešća nuspojava, zbog koje vlasnici ne daju cijepiti stoku, je pobačaj. To se može izbjeći tako da se te životinje ne cijepe, ali dva tjedna nakon što se otele ili ojanje, a prije stavljanja na pašnjak, bi ih opet trebalo cijepiti. Ako vlasnik tu ne sluša veterinara, može doći do pojave bolesti. Inače je posljedica katastrofalna i dogodi se situacija u brojevima kao sada, kaže.

Cijepljenje je, objašnjava, zahtjevno i radi okupljanja svih životinja na pašnjacima, koje zatim treba natjerati u obore i označiti one koje to još nisu.

Trenutno, na terenu se provjerava ima li još slobodnih životinja na površinama tih pašnjaka koje treba uloviti.

- Državni inspektorat RH u suradnji s ovlaštenim veterinarima, upravom za veterinarstvo i Ministarstvom poljoprivrede radi dodatne popisa životinja po gospodarstvima. One koje nisu bile cijepljene, bit će naknadno, rekao je.

Kod bilo kakvih znakova bedrenice kod životinja, upozorava, potrebno je obavijestiti odmah veterinara, kao i za lešine životinje koje jedina u Hrvatskoj zbrinjava tvrtka Agroproteinka. Za sada je zbrinuta 101 lešina od ukupne uginule stoke, a samo zbrinjavanje potrebno je raditi s velikim oprezom zbog opasnosti od zaraze.

- Kolege veterinari su preventivno primili doze antibiotika, kako se ne bi dogodila infekcija bedrenicom, objasnio je.

Zaraženo je veliko područje - Osekovo, Repušnica, Gračanica. Tamo su uvedene mjere označavanja, popisivanja i cijepljenja svih životinja, kao i zabrana premještanja životinja na pašnjake i s pašnjaka. Također su zabranjeni lov, te poljoprivredni i šumski radovi na tom području, kao i korištenje sijena sa zaraženih pašnjaka. Zatvoreni dijelovi Lonjskog polja za goste bi se trebali otvoriti 20 dana nakon cijepljenja posljednje životinje.

- Više nema nekih uginuća, pa bolest polako ide prema kraju. Mislim da će uskoro i sve mjere biti ukinute. Gospodarstva koja su provela sve mjere sukladno naredbi o suzbijanja zaraznih i parazitarnih bolesti za 2022. godinu na neki će način vjerojatno biti obeštećene. Što će biti s drugim gospodarstvima, to je dalje na Državnom inspektoratu i Ministarstvu poljoprivrede da utvrde kako je došlo do ovako velikog izbijanja bolesti, zaključuje Zemljak.