Zlarin preko noći postao planetarno poznat

Plastici su otočani rat objavili lani. Upozoravaju: ako se ne trgnemo do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe. Izgon s otoka zbog toga je dobio sav jednokratni plastični pribor.

Hrvatski otok Zlarin preko noći je postao globalno poznat zbog svog projekta Otok bez plastike. Kao primjer ga je u svom govoru pred Općom skupštinom UN-a jučer istaknula hrvatska predsjednica. Zlarinjani su zbog toga danas ponosni, a voljeli bi, kažu, da se i drugi na njih ugledaju.

Plastici su otočani rat objavili lani. Potvrdili su to i potpisima. Upozoravaju: ako se ne trgnemo do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe. Izgon s otoka zbog toga je dobio sav jednokratni plastični pribor. I plastične vrećice. Ovo ljeto upotrijebili nisu ni jednu.

Borba protiv plastike bacila je ugostitelje u dodatni trošak - ali ne žale kune za zeleni imidž otoka. A eko otok sa 185 stalnih stanovnika za zelenu budućnost - strahovati ne mora. Dali su i najmlađi Zemlji riječ: pazit će je i maziti.

Zlarinski zeleni pokret sve više pristaša ima i među turistima. A bude ih na otoku i tri tisuće. Svake minute u svjetska mora iskrcamo šleper plastičnog otpada. "Plastificirali" smo već dobar dio morskog života. Zlarin je plastici rekao NE! I otvorio oči i ostalima. Raspitivati su se drugi otoci već počeli.

O našem prvom otoku bez plastike u Temi dana su govorili direktorica turističke zajednice Zlarina Katarina Gregov, klimatolog Krešimir Pandžić i profesor Anđelko Milardović iz Instituta za europske i globalizacijske studije.

Gregov je kazala da je, što se tiče prvog ljeta bez plastike, najteže bilo pronaći alternativne proizvode po prihvatljivim cijenama, smatra da na tome treba raditi, a sezona je protekla odlično - svi su se odrekli jednokratne plastike, turisti su to prepoznali iako je većina znala da dolaze na jedno takvo mjesto. Dodaje da projekt nastavljaju dalje, žele što više stanovnika educirati putem niza ekoškola bez plastike kako bi utjecali na najmlađe. Smatra da je najveći problem u mjestima gdje su veliki trgovački lanci i da na njih treba utjecati da izbace barem plastične vrećice.

Na pitanje koliko je situacija alarmantna, Pandžić kaže da ima još vremena, no emisiju staklenički plinova bi trebali smanjiti na netu nultu razinu do sredine ovog stoljeća, što je optimalno vrijeme. Kaže da razlika u 10 godina mnogo znači jer se staklenički plinovi gomilaju u atmosferi. Pojašnjava da što prije nešto učinimo, posljedice će biti manje, a ako čekamo 10 godina, trebali bi znatno ubrzati taj proces smanjenja.

Milardović kaže da bi se ušlo u radikalne promjene, potrebno je raditi na transformaciji svijesti i na razvijanju globalne etike.

- Ako se ona ne razvije, nemoguće je promišljati kako će izgledati naš svijet u budućnosti, dodaje.

Pojašnjava da je uz globalnu etiku potrebna i politička etika. Kazao je kako je u zapadnoj Europi ekološka svijest dosegnula značajnu razinu u smislu promjene političke svijesti i orijentacije građana da na posljednjim EU izborima svoj glas daju strankama koje su orijentirane na zaštitu okoliša.