"Zločin u Daruvaru nije pogodio samo ubijene i ranjene, nego više ljudi"

Problem porasta nasilja u Hrvatskoj, komentirali su za emisiju "Studio 4" psihijatar Ivo Urlić i sociolog Renato Matić. Upozorili su kako se nasilje u društvu može vidjeti na svim razinama društva, počevši od dnevne politike pa do obitelji. Ustvrdili su kako je sve češći okidač za ovakve događaje egzistencijska praznina.

- To je jedna strašna vijest, čak i u kategorija strašnoga ima jedno posebno značenje i prva reakcija nas ljudi je da malo odmaknemo tu strijelu koja nas probode i zaustavi, jer sve drugo otpada po bilo kakvoj liniji važnosti. Takav jedan masakr i tragedija, koja nije samo zahvatila ljude koji su pogođeni, nego i članove obitelje, susjede i prijatelje. Puno ljudi je ostalo "pogođeno" tim mecima. Možemo govoriti o 30 do 40 i puno više ljudi koji su "pogođeni" tim mecima. Pred time čovjek treba zastati i zapitati se što se događa, što smo propustili napraviti, zapitao se psihijatar Ivo Urlić.

- Što nam prvo proleti kroz glavu? Meni je isto otprilike slična reakcija bila, prvo je nevjerica. Bili smo ovdje i svaki put kada se čujemo i kada sam tu, tema nikad nije vedra. Tema je nažalost ovakva i ono što je strašno, unatoč tome što se ovdje priča i što se tiče bura - pitanje je što će se stvarno promijeniti, nadovezao se sociolog Renato Marić.

"Ne postoji prava prevencija u našem društvu"

Sociolog Matić povezao je direktno ovakve tragedije s količinom nasilja koje konzumiramo.

- To apsolutno. Jučer je i sam ravnatelj policije rekao da je sustav zakazao. Koliko smo puta imali informacije da je neka osoba prije privođena i pokazivala nasilne sklonosti? Nakon puštanja nije ostalo nikakvo jamstvo da se ta osoba promijenila, rekao je.

- Drugo je pitanje oružja. Čovjek ga je nelegalno posjedovao, to je apsolutno skandalozno. Nema prevencije, ne postoji prava prevencija, možemo govoriti što god hoćemo, ali toga u našem društvu nema, ustvrdio je.

"Motiv je uvijek ključan"

Psihijatar Urlić ustvrdio je kako je motiv za ovakve zločine ključan, ali i povezao tragediju sa životnom sredinom pojedinca koji ju je prouzročio.

- Mislim da je motiv uvijek ključan, motiv aktivira nešto što se akumulira, a to što se nakuplja se vidi kroz vrijeme ili se može barem naslutiti. Ako je netko, a postoji taj podatak, kupuje pivo u samoposluzi i sjedi ispred, onda zbilja možemo kazati da privlači pažnju. Vidimo, možda ne u centru grada, nego u pojedinim kvartovima koji su socijalno zapušteno - vidimo te grupice ljudi, rekao je.

- Što možemo reći o kvaliteti takvog socijalnog kontakta plus alkohol. To je popunjavanje jedne praznine, ali kvaliteta je zbilja na vrlo niskim granama. U tom smislu moramo nešto napraviti, kazao je.

"Pogledajte komunikaciju u našoj politici, zar to nema elemente nasilja?"

Matić je ponovio koliko je nasilje svepristuno u svakodnevnom životu, od obitelji, preko politike, do međunarodniho odnosa.

- Nije samo obitelj, to je samo društvena institucija. Ako pogledate civilizaciju od početka, granice država se definiraju putem nasilja, svi međunarodni odnosi u velikoj mjeri završavaju sukobima i tek onda prorade razum i želja da se izbjegnu neki daljnji sukobi. Pogledajte komunikaciju u našoj politici, odnos premijera i predsjednika, zar to nema elemente nasilja. Pogledajte komunikaciju u Saboru, zar to nema elemente nasilja, rekao je.

Osvrnuo se i na izjavu predsjednika Zorana Milanovića koji je, komentirajući atentat na Donalda Trumpa, rekao da "na čelu države mora biti čovjek koji je spreman primiti 100 grama olova".

- Ta izjava govori sama za sebe. Nema potrebne to više komentirati. To može biti rečeno u šali, stilu. Može se razumjeti u prenesenom smislu, da predsjednik mora osjećati svakodnevnicu koja se može usporediti s ratom, istaknuo je.

Upozorio je i kako se o braniteljima počelo govoriti kao o problemu.

- Govoriti o braniteljima kao o određenom problemu? Svi smo kao društvo traumatizirani, i mi koji smo bili branitelji - s činjenicom da smo prošli rat, upozorio je.

"Egzistencijska praznina"

Urlić je upozorio kako do ovakvih situacija često može dovesti egzistencijska praznina koja se javlja zbog nestrukturiranog i stresnog života.

- Kada vidite da čovjek koji je rođen 1973. godine, u jeku Domovinskog rata, bio je u svojim 20-im godinama. Kada se osobnost konačno formira, mnogi su bili izloženi situacijama koje inače, da nije bilo rata - teško da bi se susreli s takvim drastičnim prijetnjama. Sada kad vidimo, da je početak života bio označen teškim stresogenim situacijama, onda je i pitanje koliko je obitelj funkcionalna, rekao je.

- Ljudi koji nisu aktivni u radnom smislu ili ne podižu jednu mladu obitelj i nemaju ispred sebe ciljeve, upadnu u egzistencijsku prazninu i ne mogu smisleno organizirati svoj život, dodao je.