Znakovni jezik - prirodni jezik nastao u zajednici

Prema registriranim podacima u Hrvatskoj je više od 13.000 gluhih osoba, potrebno je mnogo prevoditelja i brojne prilagodbe sadržaja jer su gluhe i nagluhe osobe prisutne u svim sferama života.

Prema registriranim podacima u Hrvatskoj je više od 13.000 gluhih osoba, pa je potrebno mnogo prevoditelja i brojne prilagodbe sadržaja jer su gluhe i nagluhe osobe prisutne u svim sferama života.

Tijekom Međunarodnog tjedna gluhih i nagluhih osoba 23. rujna obilježava se i Međunarodni dan znakovnog jezika za gluhe i nagluhe. U tom povodu u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" gostovale su Jadranka Krstić, predsjednica Hrvatskog Saveza gluhih i nagluhih, Dorijana Kavčić, prevoditeljica za znakovni jezik gluhih i nagluhih iz Hrvatskog društva prevoditelja za znakovni jezik te tumačica znakovnog jezika Justina Zajc.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministri Davor Božinović, Zdravko Marić, Tomislav Čorić, Nina Obuljen Koržinek, Josip Aladrović, Ivan Malenica sudjelovali su u spotu u povodu Međunarodnog dana znakovnog jezika za gluhe i nagluhe u sklopu Međunarodnog tjedna gluhih i nagluhih osoba.

Premijer Plenković u prvoj rečenici znakovnim jezikom rekao je “Hrvatski znakovni jezik je za sve“, a zatim zajedno s ministrima „Međunarodni tjedan gluhih“.

Znakovni jezik poznaje granice, svaka zemlja ima svoj znakovni jezik

Predrasuda je da je znakovni jezik univerzalan, da se njime može sporazumijevati u cijelome svijetu kad se jednom nauči, rekla je gospođa Kavčić i objasnila da je to prirodni jezik koji je nastao u zajednici odnosno državi čiji se građani njime koriste.

Čak i unutar države postoje razlike poput dijalekata, rečeno je. 

- Ne postoji engleski znakovni jezik, to je dokaz da svaka zajednice ima svoj jezik. Postoji britanski, američki, australski, kanadski znakovni jezik, dodala je Kavčić.

Međunarodni tjedan gluhi i nagluhih osoba obilježava se od 1958.

Međunarodni tjedan gluhih počeo se obilježavati 1958. Kada se održao prvi kongres Svjetske federacije gluhih. Obilježava se posljednji tjedan u rujnu. Gospođa Krstić napominje da su se pridružili inicijativi Svjetska Federacija gluhih „Global Leaders challenge“, a podržali su ih: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović premijer  Andrej Plenković, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, Renata Sabljak Gračac predsjednica odbora za zdravstvo i socijalnu politiku pri Hrvatskom Saboru.  

Zoran Milanović predsjednik Republike Hrvatske dao je podršku obilježavanju Međunarodnog tjedna gluhih i nagluhih osoba.

- Međunarodni tjedan gluhih osoba ove godine održava se na temu potvrđivanje ljudskih prava gluhih. Hrvatski savez gluhih i nagluhih obilježava i 5 godina od donošenja zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Hrvatskoj. Tim zakonom je osigurano ravnopravno ostvarivanje njihovih osnovnih ljudskih prava i sloboda, ali to je samo početak. Na ljudska prava gluhih osoba ne smijemo zaboraviti u svakodnevnoj komunikaciji. Moramo još više govoriti o zaštiti jezičnog identiteta i kulturne raznolikosti svih gluhih osoba i korisnika znakovnog jezika. Sve ono što komuniciramo prema javnosti moramo prilagoditi svakome što je više moguće. Zato nisam znakova vaš slogan, umjesto toga želim da uz pomoć prevoditelj od mene čujete ipak nešto više od samo jedne rečenice. Moju podršku imate jer hrvatski znakovni jezik je jezik za svakoga. Hvala vam, rekao je predsjednik Milanović.

Dan znakovnog jezika 23. rujna

Međunarodni  dan  znakovnog jezika je 23. rujna. Kao i svake godine obilježava se u sklopu Međunarodnog tjedna gluhih i nagluhih osoba, a ove godine su se pridružili sa sloganom “Znakovni jezik je za svakoga“.

Formalno obrazovanje za tumače znakovnog jezika

Znakovni jezik se dugo uči, ali za sada postoje samo tečajevi gdje zainteresirani mogu naučiti osnove znakovnog jezika što nije dovoljno da se uđe u dubinu i širinu. Kompleksan je i težak istakla je Kavčić.

- Inicijativa je Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih te Hrvatskog društva prevoditelja da se u dogledno vrijeme oformi studij gdje bi se dobilo kompletno znanje znakovnog jezika. Za struku prevoditelja potrebno je znanje, posebna znanja i vještine za koje se borimo i nadamo se da ćemo u dogledno vrijeme dobiti  formalno obrazovanje za tumače znakovnog jezika, rekla je.

Kakva su prava gluhih i nagluhih osoba u Hrvatskoj?

Krstić ističe da dolazi do promjena, optimistična je, ističe da Hrvatskoj Vlada pokušava sukladno svojim mogućnostima mijenjati stvari, donesen je zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije koji nije samo za gluhe i nagluhe osobe. Tu su i gluhoslijepe osobe i eventualno druge osobe kojima je potrebna podrška u vidu neke drugačije komunikacije koja nije govorna.

Dodala je da su zadovoljni suradnjom s HRT-om. Voljela bi da i gluhi mogu pratiti Dobro jutro, Hrvatska uz prevoditelja ili titlanje.

- Bez prijevoda i prilagodbe ne mogu dobiti točno i pravovremeno informaciju. Treba se što više uključivati i uključiti sve programe. Vjerujem da bi gledanost  bila velika, rekla je gospođa Krstić.

- Hrvatska ima prema registriranim podacima nešto više od 13 tisuća gluhih osoba i možete zamisliti kakva je potreba za prevoditeljima, za prilagodbom sadržaja, jer oni su sveprisutni u svim sferama života, dodala je.