Zdeslav Milas: Hrvatska dobro stoji s pravima manjina

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Zdeslav Milas rekao je u petak na otvorenju 30. Foruma hrvatske nacionalne manjine da Hrvatska dobro stoji s pravima manjina, što smatra da se ne može reći za neke susjedne zemlje.

Republika Hrvatska vrlo dobro stoji u odnosu na multilateralne ugovore Vijeća Europe "Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina" te "Povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima", rekao je Milas na otvorenju Foruma koji se održava u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.

Za poštovanje manjinskih standarada pohvalio je zemlje poput Mađarske, Rumunjske, Češke, Slovačke i Italije poručivši da "pojedine zemlje još trebaju poboljšavati" te standarde, primjerice u vezi s pravom na dvojezično obrazovanje, odnosno osnovno obrazovanje na materinskom hrvatskom jeziku.

Problematičan status hrvatske manjine u Vojvodini potiče podjelu u hrvatskoj zajednici, smatra, te apelira na sve manjinske predstavnike da "zbiju redove kako bi jačali položaj hrvatske manjine u Srijemu, Banatu i Bačkoj".

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman komentirao je slučaj hrvatskog vrtića u selu Tavankutu u Vojvodini, koji stoji zatvoren zbog diplomatskih prijepora u vezi s jezikom na kojemu će se odgoj izvoditi. Naime, u vrtiću koji je financiran novcem Hrvatske i u kojemu je planirano da odgaja na hrvatskom jeziku, Grad Subotica donio je odluku da će se odgajati i na srpskom jeziku, što je u Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV) ocijenjeno kao kršenje dogovora i oduzimanje prava Hrvata u Srbiji.

- Hrvati moraju imati svoj hrvatski vrtić ako je tako bilo planirano, i to je situacija od koje nećemo odustati. Upozorili smo sve najvažnije međunarodne institucije, Vijeće Europe i Europsku uniju, da tu nema diskriminacije i da Hrvati u Vojvodini, u Srbiji moraju imati jednaka prava kao što ima srpska manjina u Hrvatskoj, koja ima 3 mjesta u Hrvatskom Saboru i sve što imaju i hrvatski građani. Želimo vidjeti reciprocitet, poručio je Grlić-Radman, ističući da to "posebno propisuje konvencija Vijeća Europe o manjinama" te bilateralni sporazum između Hrvatske i Srbije sklopljen 2004. 

Hrvati će uskoro u Sloveniji dobiti Hrvatski dom, objavio je ministar, navevši da je hrvatska Vlada pri zaključenju kupnje objekta. Budući da su Slovenci u Hrvatskoj priznati kao manjina, poručio je da očekuje od Slovenije da prizna Hrvate kao manjinu.

Knjižnice kao centri socijalne integracije

Tema ovogodišnjeg Foruma je "Knjižnice i društvene mreže hrvatske nacionalne manjine u europskom susjedstvu". Tim povodom Milas je rekao da su knjižnice "centri znanja, ali i zabave, one su centri socijalne integracije u lokalne sredine".

Kao uzorne primjere knjižnica i digitalnih formata naveo je one u bečkom Hrvatskom centru i na portalu digitaliziranih godišta "Hrvatskih novina" iz Željeznog, kao i u knjižnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata s bogatim digitalnim repozitorijem, naglasivši da se bilježe postignuća u Boki kotorskoj i šire u Crnoj Gori. 

Misija Foruma je prepoznati izazove i prikazati postignuća hrvatskih manjina u kulturi čitanja i knjižničarstvu digitalne epohe, te osmisliti nove profile suvremenih knjižnica u hrvatskoj manjinskoj zajednici - raspršenoj u 12 država višejezičnog europskoga susjedstva, izjavio je.

Vedran Iskra, predstavnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, poručio je da knjižnice imaju ključnu ulogu u prenošenju jezika i identiteta. "One su prostor u kojemu se mogu istraživati vlastiti korijeni i jezik, dok društvene mreže, posebno među mladima, postaju snažan alat očuvanja identiteta", rekao je.

Nakon otvorenja Foruma uvodna izlaganja održali su Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik o temi "Važnost očuvanja hrvatskoga jezika među pripadnicima hrvatske manjine" i Silvestar Balić iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, u Pečuhu koji je predstavio "Pregled stanja manjinskih knjižnica i nakladništva u Mađarskoj".

Forum se nastavlja panelima o temi "Knjižnice hrvatske manjine kao čuvarice jezika i identiteta u digitalnom dobu" te "Društvene mreže kao nova knjižnica - virtualne zajednice i umrežavanje Hrvata izvan domovine" te predstavljanjem zbornika Petra Tyrana "450 ljet Hrvati i Hvatice u Novom Selu".