Napredak u zaštiti manjina, ostaju problemi u obrazovanju Roma i zapošljavanju

Zaštita prava nacionalnih manjina je unaprijeđena, posebice u obrazovanju i kulturnoj autonomiji, no i dalje ostaju problemi zastupljenosti manjina u državnoj i javnoj upravi te uključivanja Roma u obrazovanje, proizlazi iz izvješća o pravima manjina za 2024. 

Tijekom 2024. hrvatska Vlada je u svim područjima provodila aktivnosti koje su doprinijele daljnjem unaprjeđenju zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina, a za što je utrošeno 81,7 milijuna eura, od čega 77,6 milijuna iz državnog proračuna. Ističe se to u izvješću Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Za programe obrazovanja i nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina u 2024. izdvojeno je oko 4,7 milijuna eura, 292.609 eura više nego godinu prije.

U obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina bilo je uključeno 10.494 djece i učenika u 291 ustanovi, pri čemu su najbrojnija djeca i učenici bili pripadnici talijanske (3.438) te srpske nacionalne manjine (3.201). Slijede češka i mađarska manjina (po 916), slovačka (374), slovenska (346), njemačka i austrijska (278), ruska (232), albanska (212) dok je kod ostalih manjina broj bio manji od 200. 

Veći broj djece u predškolskim programima, manje osnovaca

Broj djece u predškolskim programima na manjinskim jezicima povećan je s 2.011 na 2.180. U srednjim školama također je ostvaren blagi rast, s 1.458 na 1.460, dok je u osnovnim školama pak smanjen broj učenika sa 6.969 na 6.854. Povećan je i broj pristupnika državnoj maturi koji su polagali materinski jezik.

Napredak je ostvaren i u obrazovanju Roma, povećano je njihovo uključivanje u predškolski odgoj i produženi boravak, kao broj srednjoškolskih i studentskih stipendija, no završavanje osnovnog i srednjeg obrazovanja i dalje je na niskoj razini. U osnovnoškolskom obrazovanju i dalje izazov predstavlja formiranje razrednih odjela koje pohađaju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine, upozorava se u izvješću. 

Ostvarivanje prava na uporabu manjinskih jezika i dalje se razlikuje od sredine do sredine. Od 24 jedinice koje ispunjavaju zakonske uvjete za dvojezičnost, samo njih deset ima statutom uređena sva prava, dok se u pojedinim sredinama dvojezičnost slabije primjenjuje u zapisnicima, materijalima za sjednice, službenim obavijestima i pozivima.

U državnoj upravi zaposleno samo deset Roma

U državnoj upravi i stručnim službama Vlade u 2024. godini bilo je zaposleno 1.348 pripadnika manjina od ukupno 47.655 službenika i namještenika, odnosno 2,83 posto. Posebno je niska zastupljenost Roma, kojih je u državnoj upravi bilo zaposleno svega deset, odnosno 0,02 posto. Najviše ih je bilo srpske nacionalnosti, a slijedili su Mađari i Talijani. 

Problem ostaje i zastupljenost manjina u javnoj upravi. Od 71 jedinice lokalne i regionalne samouprave koje imaju obvezu osigurati njihovu zastupljenost, u 15 jedinica to pravo nije ostvareno. U upravnim tijelima lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 472 pripadnika manjina od ukupno 17.256 zaposlenih, odnosno 2,74 posto. Među njima je, također, najviše bilo Srba, zatim Talijana i Bošnjaka.

Za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina utrošeno je 3,82 milijuna eura, što je gotovo za petinu (19,57 posto) više nego 2023. godine.

U ostvarivanju kulturne autonomije nacionalnih manjina tijekom 2024. postignut je najveći stupanj napretka u provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ocjenjuje se. 

Za programe kulturne autonomije izdvojeno je 10 milijuna eura, što je za četvrtinu (25,19 posto) više nego 2023.

U četiri jedinice više nema primjene odredbe o obveznoj dvojezičnosti 

Nakon Popisa stanovništva 2021. u četiri lokalne jedinice, gradovima Vukovaru i Vrbovskom te općinama Punitovci i Donji Kukuruzari, udio pripadnika manjina pao je ispod trećine, zbog čega se više ne primjenjuju odredbe o obveznoj dvojezičnosti. Istodobno je u Orehovici povećan udio pripadnika romske manjine na razinu koja omogućuje ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma.

U Hrvatskoj je dosegnuta visoka razina prava na očitovanje svoje vjere, kao i prava na osnivanje vjerskih zajednica, ocjenjuje se u izvješću.

U odnosu na prethodno razdoblje financiraju se još dvije vjerske zajednice - Reformirana kršćanska kalvinska crkva i Reformatska kršćanska crkva Mađara.

U izvješću se bilježi pad evidentiranih kaznenih djela motiviranih mržnjom, s 85 u 2023. na 75 u 2024. godini, pri čemu su riješena 62 slučaja, odnosno 82,7 posto.