Orehovica u Međimurju mogla bi dobiti trojezične ploče

18.02.2023.

16:58

Autor: Mirta Takač Tomić/Regionalni dnevnik/HRT/IMS/A.V.

Orehovica

Orehovica

Foto: HTV / HRT

Prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj, u mjestu Orehovica u Međimurju od 2720 stanovnika, 916 je pripadnika romske nacionalne manjine, čime je ispunjen preduvjet za dvojezičnost. No dvojezične ploče još nisu postavljene jer, kako tvrdi načelnica općine, sami Romi to ne žele. Predsjednik županijskog vijeća te nacionalne manjine tvrdi pak drukčije i inzistira na postavljanju.

Jedna od dvojbi vezanih uz postavljanje dvojezičnih ploča u Orehovici je i jezik. Mještani ne govore službenim romskim jezikom romani chibom, nego bajaškim, no Matjaš Oršuš kaže da to nije problem - mogu se postaviti i trojezične ploče.


- Nama Romima je u interesu da se te dvojezične ili trojezične ploče postave. Posebno nama koji vodimo romsku zajednicu. Mi dobro znamo Ustav Republike Hrvatske, rekao je Matjaš Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije. 


Načelnica općine Dijana Novak nije bila dostupna za davanje izjave, no postavlja pitanje zašto se u ovom trenutku vrši pritisak jedino na općinu Orehovica, a istodobno velik broj općina i gradova u Hrvatskoj već više od deset godina nije uveo dvojezičnost, a trebao je. Tvrdi i da lokalni Romi ne žele dvojezične ploče.


- Na samom startu, kad su čelni ljudi čuli, brzo se širila glasina, krivo su bili naši Romi informirani kako bi se pravila pobuna među Romima da ne prihvate to,  kazao je Oršuš. 


Mišljenja mještana podijeljena.


- Je, trebale bi biti postavljene, a zašto čekaju to znaju u općini. 


- Mislim da to nije dobro. Ako je Orehovica bila otkad znamo, neka ostane, a oni ako hoće neka si tamo slože tablu.


- Ja se ne bih slagala s time. Bolje neka djeca uče engleski, njemački jezik. To će im više koristiti u budućnosti. 


- Ja ništa ne znam, ništa ne razumijem. Ne želim sudjelovati u tome. 


Stanovnici romskog naselja nerado izlaze pred kamere, no više ih muče drugi problemi. Od infrastrukture, preko legalizacije objekata, do osnovnih egzistencijalnih pitanja.


- 1200 kuna dobivam socijalne pomoći i 600 kuna dodatak. Živim s dvoje maloljetne djece, ostali su mi oženjeni. Ja s 1800 kuna. Hoću da vidite, cijela Hrvatska, što se tu unutra događa. Nemamo kupaonicu, nemam vrata, nemam ništa. Ja bih tražio gospodina ili tko to već radi da mi se obrati i da mi se nekako pomogne, rekao je jedan od stanovnika romskog naselja. 


Dvojezične ploče nisu im u prvom planu, ali prema Ustavu - na njih imaju pravo i zakonska su obveza, što je na nedavnoj sjednici potvrdilo i Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma. Pitanje kada i na kojem jeziku, ostaje otvoreno.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!