Istraživanje: Snažna depopulacija Srba u Hrvatskoj

Srpska zajednica u Hrvatskoj provela je demografsko istraživanje koje je potvrdilo zabrinutost njezina vodstva za sudbinu te nacionalne manjine kod koje su dvostruko snažnije izraženi procesi depopulacije i demografskog starenja od Hrvatske općenito.

Dugoročni procesi i tendencija smanjivanja broja žena u fertilnoj dobi upozoravaju da srpska zajednica nema snagu za demografsku revitalizaciju i da trenutačna situacija vodi prema nastavku demografske depopulacije, sažela je svoje nedavno istraživanje Sanja Klempić-Bogadi sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.

Vodstvo Srpskog narodnog vijeća (SNV), koje je financiralo istraživanje, svjesno je negativnih procesa, na što su upućivale brojne statistike poput one da je u Hrvatskoj 2021. utvrđeno 900.000 stanovnika manje u odnosu na 1991. a da su polovina toga broja - Srbi.

Predsjednik SNV-a Boris Milošević kaže da su istraživanjima željeli znanstveno doznati što se iza toga krije, kako bi mogli planirati projekte koji bi umanjili negativne trendove.

Negativne prirodne i migracijske bilance

Ključno je prirodno kretanje stanovnika. Veći broj umrlih od rođenih za srpsku zajednicu kontinuirano je negativno već od sredine osamdesetih, kazala je demografinja Sanja Klempić-Bogadi prilikom predstavljanja knjiga Zajednica zaslužuje budućnost - Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj.

- Migracije, negativna migracijska bilanca, tj. veći broj iseljenih od doseljenih, također je ključna komponenta koja je oblikovala demografske procese srpske manjinske zajednice u posljednjih 30 godina. Tijekom postojanja Jugoslavije bila je vidljiva sklonost seljenju Srba u Srbiju, iako je Hrvatska bila ekonomski razvijenija, kazala je Klempić-Bogadi, ali je napomenula da je znatan dio Srba iz Bosne i Hercegovine dolazio u Hrvatsku raditi, uglavnom u industriji.

Jedan od elemenata su i migracije u Europsku uniju, u kojoj su sudjelovali svi državljani Hrvatske pa tako i znatan broj Srba iz Hrvatske.

Na sve to dolazi treći element, etnička mimikrija i asimilacija srpskog stanovništva, koja je u Hrvatskoj još jako prisutna, ističe demografkinja uz napomenu da su visina etničke mimikrije i koliki se broj ljudi  asimilirao prepreke u otkrivanju migracijskog salda Srba u Hrvatskoj.

U ruralnim zajednicama svi sve znaju i u njima je asimilacija mnogo manja, ali u gradovima se veliki broj Srba asimilira, posebno ljudi u međuetničkim brakovima. Ako je brak s jednim pripadnikom većinskog naroda, vjerojatnost izjašnjavanja većinskoj narodnosti je veća, dodaje.

Osim slabe dobne i obrazovne strukture, života u ruralnim dijelovima s lošim prometnim vezama, udaljenih medicinskih centara i drugih činiteljima kvalitete života, neki društveno-politički pritisci ljude dovode u situaciju da se ne osjećaju slobodni izjasniti kao Srbi u Hrvatskoj, jedan je od njezinih zaključaka.

Stranke podižu tenzije, građani imaju pozitivan odnos

Milošević je iz svog iskustva potvrdio problem etničke mimikrije i asimilacije.

U Zagrebu srećem ljude srpske nacionalnosti koji mi otvoreno kažu da se skrivaju. Razlog je stvaranje društvene i političke klime koja Srbe stigmatizira i stavlja im kolektivnu krivnju, protiv čega se jako teško boriti, kazao je i dodao da tomu idu u prilog političke prilike i stalno trvenje u susjedstvu. Odnosi među državama na političkoj razini sigurno ne pomažu smirenju, smatra.

S druge strane, sociologinja Margareta Gregurović je, pozivajući se na istraživanje stavova hrvatskih građana prema pripadnicima nacionalnih manjina, rekla da su jedino prema Srbima koji žive u Hrvatskoj stavovi ostali isti, odnosno nisu negativni. Za sve ostale skupine stajališta su se 2024. u odnosu na prethodna dva istraživanja pomaknula u negativnom smjeru.

- Za sve ostale skupine postoji percepcija da se manjine ne prilagođavaju većinskoj kulturi, da ugrožavaju same hrvatske građane, njihovu imovinu, dok su u padu i zapravo u pozitivnom smjeru iskazivani stavovi prema Srbima u Hrvatskoj, kazala je.

Prema Gregurović, hrvatski građani koji možda izražavaju pozitivnije stavove su visoko obrazovani, oni koji žive u urbanim sredinama i u istočnom dijelu zemlje. To su također simpatizeri lijevih političkih stranaka i onih koji su politički naklonjeni izražavanju pozitivnih stavova prema manjinama.

Useljenici popravljaju broj stanovnika?

Na temelju postojećih demografskih indikatora može se pretpostaviti da će demografska budućnost Srba u Hrvatskoj biti znatno nepovoljnija nego što je budućnost ukupne populacije Hrvatske, rečeno je i postavljeno pitanje kako oslabiti te procese.

Sugovornici vide mogućnost u doseljavanju stanovništva koje bi ublažilo demografski slom.

Sanja Klempić Bogadi ne vidi perspektivu u tzv. drugom povratku Srba, odnosno povratku djece raseljenih Srba.

Prvo je pitanje koliko je njihova poveznica s Hrvatskom realna. Dalje, mnogi su ljudi otišli iz ruralnih naselja, žive u gradovima i ne žele se više vratiti. Stariji su imali jaku poveznicu sa svojom lokalnom zajednicom, tradicijom i sl., ali od mladih to ne možemo očekivati, kazala je i ocijenila: Ako nema ekonomske aktivnosti koja njih zadovoljava, nekakvih dinamičnih poslova i sl., teško ćete dovesti nekoga zato što ima imanje u Ravnim kotarima.

Boris Milošević vidi mogućnosti useljavanja ljudi iz Srbije i Bosne i Hercegovine srpske nacionalnosti koji bi došli raditi u Hrvatsku.

Ima ih već mnogo, pogotovo preko sezone. Izglede umanjuje što je Hrvatska ušla u Europsku uniju i što je postrožila pravila o boravku i stjecanju državljanstva. Ali njihova integracija ovdje je vrlo jednostavna i oni se vrlo brzo mogu uklopiti, da nije papiroloških problema, kaže Milošević.

S druge strane, SNV nastoji pomagati u razvijanju socijalnih usluga u ruralnim sredinama prema postojećem stanovništvu.

Borimo se za infrastrukturne projekte i razvijanje socijalne usluge. Razvijamo program od vrata do vrata, gledamo kako razviti programe dnevnog boravka, kako smanjiti socijalnu izoliranost. Naravno, to ne ide lako i teško to možemo sami, zaključio je predsjednik SNV-a.