U Islamskom centru predstavljena knjiga "Ferhadija - kraljica bosanskih džamija"

Knjiga "Ferhadija - kraljica bosanskih džamija" autora Edhema ef. Čamdžića, kronika ne samo sudbine bisera osmanske kulture iz 16. stoljeća već i bošnjačkog naroda tijekom i nakon rata 90-ih u BiH, predstavljena je u Islamskom centru Zagreb.

Bivši muftija banjalučki od 1999. do 2014. na više od 700 stranica donosi prikaz povijesnog, duhovnog i arhitektonskog značaja Ferhadije, ili Ferhat-pašine džamije, jedne od najvažnijih džamija u BiH koja je nakon uništenja i potom obnove postala simbol otpornosti, obnove i identiteta muslimana u Banjoj Luci i šire.

Sagrađena 1579. godine u osmanskom stilu, po naredbi Ferhat-paše Sokolovića, Ferhadija je poznata po svojoj impresivnoj arhitekturi te se smatrala jednim od najljepših primjera islamske graditeljske baštine na Balkanu.

Džamiju su za vrijeme rata 7. svibnja 1993. godine do temelja uništile srpske snage, ali je obnovljena i svečano otvorena 7. svibnja 2016., postavši simbol mira, tolerancije i povratka zajedničkog života u Banjoj Luci.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija akademik Aziz ef. Hasanović, rekao je da to monumentalno djelo ne govori samo o znamenitoj džamiji kao kulturnom dobru već i o svemu onome što se dogodilo bošnjačkom narodu, o golgotama koje su dovele do kulturocida i genocida.

Promotor Rijad Delić istaknuo je da je pred čitateljima djelo koje na jedinstven način obuhvaća široki povijesni okvir drevne Bosne, od njenih ilirskih korijena, Kulin bana i srednjovjekovne državnosti, dolaska Osmanlija i izgradnje Ferhadije, pa sve do suvremenog doba obilježenog agresijom na Bosnu i Hercegovinu.

Naglasio je da knjiga svjedoči o iskušenjima, rušenjima i progonima, ali i o obnovi i ponovnom otvaranju Ferhadije kao simbola trajanja i opstojnosti.

Autor Čamdžić je na redovitoj tribini "Dr. Sulejman Mašović" u zagrebačkom Islamskom centru ispričao da je 15 godina svaki dan vodio dnevnik.

- Sve sam zapisivao, ispunio sam 33 rokovnika o djelovanju Muftijstva i društvenim procesima na tom prostoru, otkrio je autor.

Iako su u obnovi džamija u BiH sudjelovale uglavnom bogate arapske i muslimanske zemlje, Čamdžić se posebno zahvalio SAD-u, odnosno svim američkim veleposlanicima u Sarajevu.

- Iako me ponekad zbog toga prozivaju da sam "američki čovjek"', ja im odgovaram da su puno učinili ne samo za svaku džamiju i porušeni dom već i za povratak raseljenih, rekao je Čamdžić.

Ferhadija džamija, izgrađena u klasičnom osmanskom stilu s kupolom visine 18 metara i munarom od 43 metra uz šadrvan i tri turbeta, uvrštena je 1950. na popis kulturne baštine BiH. Zbog svoje iznimne vrijednosti svrstana je i u spomenike svjetske baštine nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a. 

Datum njezinog rušenja, 7. svibnja 1993., proglašen je Danom džamija u BiH.

Detaljno je obnavljana u izvornom obliku od 2001. do 2016. godine.