Gordan Jandroković održao je uvodni govor
Foto: Hrvatski sabor / HRT
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je u petak da će Sabor nastaviti davati doprinos svim inicijativama usmjerenima ka poboljšanju položaja manjina te istaknuo kako su one most prema drugim državama, koji nas može povezivati i međusobno približavati.
U Hrvatskom saboru je, u organizaciji Ureda potpredsjednice Vlade RH Anje Šimprage, održan drugi dan konferencije "Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina 20 godina poslije: politička zastupljenost nacionalnih manjina kao preduvjet za jačanje manjinskih prava".
- Svi mi iznimno cijenimo konstruktivan i veliki doprinos koji su pripadnici nacionalnih manjina dali u izgradnji moderne hrvatske države i društva. Stoga smo trajno posvećeni sveobuhvatnoj zaštiti i razvoju njihovih prava te promicanju međuetničke tolerancije, naglasio je Jandroković.
Poručio je i da su ta pitanja bila i ostaju visoko na listi njihovih političkih prioriteta te stoga neće posustati u njihovoj praktičnoj provedbi.
- U svijetu koji se ubrzano mijenja, koji je izložen rastućem populizmu, radikalizaciji i društvenoj polarizaciji, držimo to važnom pretpostavkom stabilnosti, demokratizacije i napretka društva, istaknuo je.
Omogućena snažnija participacija manjina
Donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina otvorilo je vrata ulaska Hrvatske u EU, to je utjecalo na položaj Hrvatske u svijetu te imalo važnu ulogu u procesu integracije nacionalnih manjina u hrvatsko društvo, rekla je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.
Taj model omogućio je snažniju participaciju predstavnika nacionalnih manjina u izvršnoj vlasti na svim razinama - od lokalne do državne a i sadašnja je vlada formirana uz potporu predstavnika iz reda nacionalnih manjina.
Šimpraga je ocijenila kako su ciljevi multikultularnosti održivi samo u društvu u kojem većinski narod prihvaća manjinske skupine kao svoje bogatstvo i u kojem ih se ne gleda kao prijetnju.
- U takvom društvu stečena prava i visoki standardi manjinske zaštite ne vide se kao prinuda koja je obavezna i ovisna o nekoj demografskoj matematici, poručila je.
Upozorila je i kako au brojne manjinske zajednice danas suočene s negativnim demografskim trendovima, što je pokazao i zadnji popis stanovništva. Za manjine to predstavlja dodatnu opasnost jer pojedini politički akteri to koriste za osporavanje pozitivnih postignuća u sustavu manjinske zaštite.
Ustavni zakon treba poštivati
Predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer najavio je da će se Savjet u budućnosti baviti pitanjem priznavanja stečenih prava koja još nisu riješena.
- Manjinska prava nisu nikakva dodatna prava već se uvode kao sredstvo putem kojeg bi manjina mogla ostvariti jednaka prava kao svi ostali građani.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin rekao je kako žele da Ustavni zakon, unatoč njegovoj slaboj konzistentnosti, ostane nedirnut. Naveo je i da je u hrvatskom Ustavu, za razliku od npr. slovenskog, manjinama posvećen vrlo mali prostor. Pozvao je stoga da se Ustavni zakon, zakoni koji i se tiču obrazovanja i uprave na jezicima nacionalnih manjina te neki međunarodni dokumenti koji se desetljećima drže "u ladici" dosljedno primjenjuju.
Predsjednik kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru i saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek upozorio je kako su i 20 godina od donošenja Ustavnog zakona, u mnogim jedinicama lokalne samouprave Vijeće i predstavnici nacionalnih manjina samo ukras demokracije.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!