Dodik: SAD u BiH predvode kolonijalnu upravu, u RS-u bolje nego u Njemačkoj

Parafiranje Daytonskog sporazuma, kojim je prije 28 godina okončan troipolgodišnji rat u BiH, u toj je zemlji jedva obilježeno, a u podsjećanju na taj događaj prednjače političari bosanskih Srba veličajući ga kao vrstu međunarodnog priznanja RS-a. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik optužio je SAD da pokušavaju upravljati Bosnom i Hercegovinom poput kolonijalne sile te ustvrdio kako je stanje u RS-u bolje nego u Njemačkoj. Poručio je da očekuje da će nakon izbora u 2024. dobiti bolje sugovornike u Bruxellesu i Washingtonu.

Dodik je na konferenciji za novinstvo u Banjoj Luci ponovo najavio raspad BiH tvrdeći kako je 28. godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma dovoljan dokaz da BiH ne može funkcionirati, a prognozirao je kako će u tom scenariju opstati samo RS kao samostalna cjelina.

Kazao je kako je Daytonski sporazum kao temelj današnje BiH zapravo propao, odnosno kako su od njega "ostale samo krhotine".

- Nema razloga da se mi danas zadržimo na Daytonskom sporazumu i napravimo istu grešku koju je Srbija uradila nakon raspada bivše Jugoslavije do kraja je braneći, a bila optužena da je razbija", izjavio je Dodik dodajući da je stoga najbolje rješenje "mirno razdruživanje" BiH.

Tvrdi kako je protiv toga jedino "kolonijalna uprava" koju predvode SAD i Velika Britanija, no nada se kako bi američki predsjednički izbori naredne godine, kao i izbori za Europski parlament, to mogli promijeniti.

- Doći će izbori u SAD i EU i ljudi s kojima ćemo moći razgovarati, kazao je Dodik, koji ne skriva simpatije za bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, unatoč činjenici da mu ni tijekom Trumpova mandata nisu ukinute sankcije uvedene još kada je u Bijeloj kući bio Barack Obama.

Dodik je potvrdio kako politika sankcija koju potiče SAD stvara probleme Republici Srpskoj, jer je tom entitetu sada otežan pristup zapadnim financijskim tržištima, no tvrdi i kako to nije utjecalo na ukupnu financijsku stabilnost.

Kaže kako je stanje u RS zapravo bolje nego u europskim državama poput Njemačke. "Prije će bankrotirati Njemačka nego Republika Srpska", optimistično je zaključio Dodik.

28 godina od Daytona u BiH ništa novo, i dalje traju stari sukobi

Nakon višetjednih pregovora kojima je posredovao američki diplomat Richard Holbrooke, u zračnoj bazi Wright-Patterson u Ohiu 21. studenog 1995. tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević parafirali su sporazum kojim je nastala nova država BiH s dva entiteta. Sporazum kojemu su jamci postale najutjecajnije zapadne države, predvođene SAD-om, te Rusija formalno je potpisan u Parizu 14. prosinca 1995.

Sporazumom je okončan rat u kojemu je poginulo više od 100 tisuća ljudi, no on nije donio funkcionalnu državu. Svi pokušaji njegova popravljanja u proteklim godinama doživjeli su neuspjeh pa je BiH gotovo tri desetljeća kasnije zemlja obilježena stalnim blokadama i sukobima uz jačanje prijetnji njezinu opstanku zbog separatističkih ambicija vodstva bosanskih Srba.

U BiH sada postoji načelna suglasnost samo o tome da bi ona trebala biti članica Europske unije, no provedba reformi koje su preduvjet za to odvija se sporo, a otvaranje pregovora o članstvu i dalje je neizvjesno upravo zbog unutarnjih blokada.

U Republici Srpskoj 21. studenog je proglašen službenim praznikom i neradnim danom, dok je u Federaciji BiH to redoviti radni dan.

Stoltenberg podupro Schmidta, Rusija osporila

Nestabilno stanje u BiH razlog je zbog kojega u toj zemlji i dalje postoji međunarodna vojna misija koju predvodi Europska unija (EUFOR), a još djeluje i visoki predstavnik međunarodne zajednice, čija je zadaća nadzirati provedbu Daytonskog sporazuma i koji ima ovlasti nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je tijekom posjeta Sarajevu, uoči obljetnice parafiranja Daytonskog sporazuma, u ponedjeljak potvrdio kako Alijansa ostaje jamcem sigurnosti BiH i njene teritorijalne cjelovitosti, ali je istaknuo i važnost uloge visokog predstavnika Christiana Schmidta te mu je iskazao jasnu potporu.

- Napori visokog predstavnika su od vitalne važnosti za jedinstvo i pomirenje. Svaki pokušaj da se potkopa vaša pozicija, vodi BiH nazad, kazao je Stoltenberg pred Schmidtom poslavši tako jasnu poruku vlastima u RS.

No ta poruka nije ostala bez odgovora Moskve kojoj je BiH, nakon ruske agresije na Ukrajinu, postala poligon za odmjeravanje snaga sa Zapadom.

Rusija se već u utorak pridružila napadima na Schmidta koje već mjesecima predvodi lider bosanskih Srba Milorad Dodik.

U izjavi u povodu 28. obljetnice parafiranja Daytonskog sporazuma rusko je veleposlanstvo u Sarajevu navelo kako najvećim problemom danas smatra "napade na prava i ovlasti entiteta, a posebice Republike Srpske".

Pritom je pozvalo na hitno ukidanje "ponižavajućeg međunarodnog protektorata" nad BiH.

- S dubokim razočaranjem moramo konstatirati da su višegodišnji napori međunarodne zajednice za postizanje pomirenja i stabilnosti u BiH bili brutalno potkopani zbog afere nezakonitog 'postavljanja na dužnost' visokog predstavnika u BiH, državljanina Njemačke Christiana Schmidta bez odobrenja njegove kandidature u Vijeću sigurnosti UN, stoji u izjavi veleposlanstva koju su objavili mediji u RS.

Time je ponovilo Dodikove tvrdnje kako Schmidt, zbog izostanka rasprave o njegovu imenovanju na Vijeću sigurnosti UN, nije zakoniti visoki predstavnik, unatoč činjenici da ga je imenovao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), kako je to i predviđeno Daytonskim sporazumom.

Veleposlanstvo je optužilo Zapad da sada pokušava provoditi politiku "zastrašivanja", aludirajući na sankcije kojima su, zbog podrivanja Daytonskog sporazuma, podvrgnuti Dodik i gotovo svi njegovi značajniji suradnici.