Cvrtila: Nakon završetka rata u Ukrajini čeka nas izazovno razdoblje

Tko nije osvijestio da se geopolitički i sigurnosno svijet u kojem živimo znatno promijenio, vjerojatno je do te spoznaje ipak došao proteklih dana, na vrhuncu dramatične razmjene poruka s obje strane Atlantika, zbog gotovo nenaseljenog Grenlanda.

Jedan saveznik od drugoga želi otkupiti teritorij, šalju se vojnici, u simboličnom broju, ali ipak. Prijeti se visokim carinama, suspenzijama sporazuma. 

Dok se veliki rat na istoku Europe nastavlja, unatoč poodmaklim pregovorima. 

Živimo u opasnom i nesigurnom vremenu - ako je suditi prema retorici zapadnih čelnika. 

Sigurnost, ugroze, ruska prijetnja, vojne vježbe... Vojni proračuni rastu, oružje se nabavlja u velikim količinama, kao da je rat pitanje dana. 

Uloge je dodatno podignuo američki predsjednik Donald Trump, zatraživši od Danske da SAD-u ustupi Grenland, i to, kako tvrdi, radi nacionalne sigurnosti.

Trump ponavlja da će, ako Grenland ne preuzme Amerika, to učiniti Kina ili Rusija. 

Moskva je poručila da je Grenland ne zanima, a Kina je upozorila da se SAD ne bi smio koristiti drugim zemljama kao izgovorom za vlastite geopolitičke ambicije na Arktiku.

Zabrinutost za Arktik dijele, kako tvrde, i u NATO-u.

Teško je ne postaviti pitanje - tko bi se uopće usudio ugroziti sigurnost najmoćnije vojne sile na svijetu, koja godišnje za obranu izdvaja više od bilijun dolara? 

Unatoč tomu, SAD planira izgradnju goleme proturaketne kupole, takozvane Zlatne kupole, koja bi s Grenlanda trebala štititi Ameriku od mogućih ruskih projektila.

Europski čelnici tvrde da su i oni ozbiljno zabrinuti za sigurnost kontinenta. 

Prijetnju vide na istoku, u Rusiji, čija je vojska već četiri godine u ratu u Ukrajini, bez odlučujućeg napretka na Donbasu. 

Trumpovo posezanje za Grenlandom ozbiljno je uzdrmalo transatlantske odnose. Europa se tom potezu odlučno usprotivila.

Europa se militarizira kao nikada prije

Europa se posljednjih godina militarizira kao nikada prije. 

Za obranu će se do 2035. izdvajati oko 5 posto BDP-a, gotovo 925 milijardi eura godišnje, sedam do osam puta više nego što Rusija izdvaja danas.

Rusija, s druge strane, tvrdi da se osjeća ugroženo širenjem NATO-a prema svojim granicama. 

Posebno se protivi američkom proturaketnom štitu u Poljskoj i Rumunjskoj, strahujući da bi mogao narušiti nuklearnu ravnotežu. 

Kremlj tvrdi da je invaziju na Ukrajinu pokrenuo zbog ugroze nacionalne sigurnosti. Jedan od ključnih uvjeta za završetak rata ostaje zahtjev da Ukrajina ne uđe u NATO.

Rat u Ukrajini doveo je Rusiju i NATO u posredan sukob. Obje strane krive onu drugu. 

Europska unija smatra da se agresija ne smije nagrađivati teritorijem, a Moskva rat vidi kao pitanje opstanka.

Američki predsjednik pokušava gotovo nemoguću misiju - ishoditi kompromis i zaustaviti rat.

Napetosti ne jenjavaju ni na Bliskom istoku. Izrael vidi Iran kao prijetnju zbog nuklearnog programa, dok Iran Izrael smatra egzistencijalnim neprijateljem - uz strah da bi se u sukob mogle izravno uključiti i Sjedinjene Države.

Nova američka obrambena strategija stavlja naglasak na obranu vlastitog teritorija i odvraćanje najvećih globalnih izazivača. 

Kina se definira kao glavni strateški konkurent, a Rusija se, iako slabija u odnosu na NATO, i dalje smatra sigurnosno relevantnom zbog vojnih i nuklearnih sposobnosti. 

SAD ostaje globalni akter, ali s jasnim prioritetom

Strategija predviđa jačanje vojne industrije, modernizaciju nuklearnog arsenala i snažniju kibernetičku obranu, uz jasnu poruku da saveznici moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. 

SAD ostaje globalni akter, ali s jasnim prioritetom - obranom Amerike.

Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku i međunarodnu sigurnost kazao je kako će "najveće posljedice osjećati sigurno Rusija, odnosno Ukrajina, nakon završetka sukoba, zato što Ukrajina mora na određeni način donijeti neke bolne odluke".

- Jasno je da ona ne može vratiti svoj teritorij. S druge strane, Rusija inzistira na priključenju tog teritorija Rusiji, što je Ukrajini neprihvatljivo, rekao je Cvrtila.

Politički i društveni lomovi nakon sukoba

Cvrtila je pojasnio da će ukrajinsko društvo teško prihvatiti ustupke nužne za zaustavljanje ratovanja.

- Tako da će sigurno biti i određeni politički, ali i društveni lomovi unutar ukrajinskog društva nakon što dođe do završetka sukoba, rekao je.

Dodao je da će slični lomovi zahvatiti i rusko društvo.

- Rusko društvo je možda u ovom trenutku izolirano od pravih vijesti i od onoga što se događa u Ukrajini i kakav trošak zapravo Rusija ima u tom ratu, ali te sigurno informacije u nekom trenutku pojavit će se u ruskom medijskom prostoru i društvenom prostoru. Sigurno ima jako puno onih koji su nezadovoljni, ali zbog režima ne pričaju o tome. Tako da će i tamo biti određeni turbulencija, pojasnio je Cvrtila.

Izazovi za Europu i budući sporazum

Cvrtila je komentirao i posljedice sukoba za Europsku uniju.

- Da, Europska unija zapravo, sve dok traju tamo sukobi, dok nema mirovnog sporazuma, naprosto mora mijenjati svoje sigurnosne perspektive, mora se naoružavati, mora mijenjati svoje strategije. I sve dok taj rat nije zaustavljen, to će tako biti u okviru EU, rekao je.

- Kada se on zaustavi, pitanje je kako će EU dalje u svom obrambeno-sigurnosnom smislu funkcionirati. Tu je i pitanje kakav će biti odnos EU i Rusije u budućnosti. Hoće li to biti potpuno neprijateljstvo, potpuni prekid suradnje ili će se ipak otvoriti neke mogućnosti za suradnju, naglasio je Cvrtila.

Zaključio je da će ključnu ulogu imati priroda budućeg mirovnog sporazuma.

- Sigurno nas čeka vrlo izazovno razdoblje, ali ključna stvar je kakav će biti sporazum. Hoće li taj sporazum biti takav da će ga jedna i druga strana prihvaćati i da neće činiti sabotaže, odnosno tražiti neku mogućnost kako bi promijenila ono što je potpisano i tko će biti jamac provjere da li se sporazum provodi ili ne, rekao je Cvrtila.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: