Tiha borba za utjecaj na istoku Europe

Na istoku Europe odvija se tiha bitka za utjecaj. Zemlje bivšeg Sovjetskog saveza razapete su između težnji prema Zapadu i dubokih spona s Rusijom. Armenija je ovog tjedna bila domaćin velikog europskog summita. 

U zagrljaju "ruskog svijeta"

Okupljanje europskih čelnika u Armeniji snažna je politička poruka. Erevanu da nastavi europski put i udaljavanje od Rusije, a Moskvi da Europa širi utjecaj i na prostor njezinih donedavnih saveznika. Na summitu u Erevanu Europska unija i Armenija potpisale su strateško partnerstvo.

- Ovo šalje jasan signal o tome kako Europska unija želi surađivati s Armenijom, rekao je Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća.

Armenija, Gruzija i Azerbajdžan nekada su bili dio Ruskog Carstva, a zatim i Sovjetskog Saveza. 

Poslije raspada SSSR-a, najbliža Rusiji dugo je bila Armenija. No odnosi se hlade od dolaska premijera Nikole Pašinjana 2018. godine - dodatno nakon rata u Gorskom Karabahu i ruske invazije na Ukrajinu.

- Stoga je na meni da vam večeras zahvalim na hrabrosti koju ste pokazivali tijekom svih ovih posljednjih godina kako biste bili zemlja mira i odgovornosti u ovoj regiji. Potrebna je velika hrabrost i odvažnost željeti mir kada ste napadnuti i kada je riječ o zemlji koja je izabrala Europu. Sada je na Europi da pokaže da je dorasla tom zadatku, kazao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

Iako Rusija i dalje ima vojnu bazu u Armeniji, Erevan je zamrznuo sudjelovanje u Organizaciji ugovora o zajedničkoj sigurnosti - vojnom savezu pod vodstvom Moskve. Ostaje član Euroazijske ekonomske unije zbog golemog tržišta, ali poručuje: samo dok je to kompatibilno s europskim putem.

- Doista je oduvijek postojala vrlo posebna povezanost između Armenije i Europe. Naše veze sežu još u doba legendi i drevnih civilizacija, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

- Trajni mir, normalizacija odnosa i otvaranje granica ne bi koristili samo regiji, nego bi također ojačali povezanost i suradnju u širem europskom prostoru i izvan njega, rekao je Nikol Pašinjan, armenski premijer.

Nakon desetljeća neprijateljstva zbog Gorskog Karabaha, Armenija i Azerbajdžan okreću novu stranicu. Nakon što je Baku vojnim putem vratio kontrolu nad svojom regijom, a armensko stanovništvo otišlo, dvije su zemlje na pragu potpisivanja mirovnog sporazuma i uspostave diplomatskih odnosa.

- Sada blisko surađujemo s Azerbajdžanom kako bismo ojačali i institucionalizirali mir između naših dviju zemalja, kazao je armenski premijer.

- Mir između Azerbajdžana i Armenije je stvarnost. U miru živimo tek devet mjeseci i još uvijek učimo živjeti u miru, rekao je Ilham Alijev, predsjednik Azerbajdžana

Južni Kavkaz, prostor između Europe i Azije, sve se češće promatra kao dio šireg europskog prostora. Dok Armenija želi u Europsku uniju, Azerbajdžan takvih ambicija nema, ali istodobno jasno daje do znanja da više nije dio ruske interesne sfere u onom smislu u kojem je bio prije rata u Ukrajini.

Gruzija je, pak, godinama predvodila europske integracije u regiji, ali danas ima najzategnutije odnose s Bruxellesom. Kontroverzni zakoni i optužbe za demokratsko nazadovanje doveli su do toga da je Europska komisija potkraj prošle godine ocijenila da je Gruzija – kandidat samo na papiru.

- Imamo vrlo snažan vanjskopolitički prioritet, a to je punopravno članstvo u Europskoj uniji. Suočavamo se s određenim značajnim izazovima u odnosima s europskom birokracijom, ali i dalje smo vrlo optimistični da je članstvo Gruzije u EU do 2030. godine ostvarivo, rekao je Irakli Kobahidze, gruzijski premijer (6. veljače 2025.)

Iako je Gruzija nakon rata s Rusijom 2008. za Abhaziju i Južnu Osetiju prekinula diplomatske odnose s Moskvom, posljednjih godina odnosi se djelomično normaliziraju. Obnovljeni su letovi, ukinute vize, a trgovina raste. Vlast govori o “pragmatičnom miru”, dok oporba upozorava na tiho približavanje Rusiji.

- Nemamo diplomatske odnose i nema prostora za njihovu obnovu zbog okupacije naših dviju povijesnih regija i zbog priznanja takozvane neovisnosti Abhazije i regije Chinvali. No vodimo pragmatičnu politiku i to je ključna odrednica naše politike prema Rusiji, kazao je gruzijski premijer. (6. veljače 2025.)

Sličan teritorijalni problem ima i Moldavija, koja već više od tri desetljeća nema kontrolu nad Pridnjestrovljem, gdje je i dalje prisutna ruska vojska. No Kišinjev računa na ulazak u Europsku uniju i bez rješenja tog pitanja - po ciparskom modelu.

- Moldavija će ponovno razgovarati s partnerima iz EU-a o aspektima integracije Moldavaca. To je za nas najvažniji projekt, poručila je Maja Sandu, moldavska premijerka.

Cilj Moldavije je članstvo u Europskoj uniji do 2030. s Pridnjestrovljem ili bez njega. Za razliku od gruzijskih separatističkih regija, Rusija do te odmetnute oblasti nema izravan kopneni pristup, što uvelike ograničava njezin stvarni utjecaj na terenu. I dok je politički dijalog između Tiraspola i Kišinjeva praktički zamrznut, više od 80 posto izvoza Pridnjestrovlja završava na tržištu Europske unije, a bez nekadašnjeg besplatnog ruskog plina, lokalne vlasti sve su upućenije na suradnju s Moldavijom.

Je li ruski svijet u defenzivi?

Je li tzv. ruski svijet u defenzivi ili samo mijenja taktiku? Koristi li Moskva energente i trgovinske rute kako bi smanjila okretanje bivših sovjetskih republika prema Zapadu? O tome oklijevaju li te zemlje presjeći stare spone u emisiji "Agenda: Svijet" komentirala je Sopo Gelava, istraživačica za Atlantsko vijeće iz Gruzije.

Emisiju Agenda: Svijet pogledajte u nastavku: