Stručnjaci upozoravaju: Američki mirovni plan mijenja globalni poredak

O političkim i sigurnosnim implikacijama sastanka Volodimira Zelenskog s britanskim, francuskim i njemačkim čelnicima u Londonu, kao i o izgledima za daljnji razvoj odnosa Zapada prema ukrajinskoj obrani, bilo je govora u emisiji "U mreži Prvog". 

O spomenutoj problematici detaljnije su govorili - profesorica međunarodnih odnosa s Fakulteta političkih znanosti Đana Luša i prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap.

Američki prijedlog mirovnog sporazuma bio je glavna tema sastanka ukrajinskog predsjednika Zelenskog s europskim čelnicima u Londonu. Sastanak se održao nakon poruke američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je izrazio nezadovoljstvo time što se Kijev opire pristati na njihove prijedloge, koji idu u korist Rusije.

Akrap napominje kako Rusija neće prihvatiti cjelovitost i suverenitet Ukrajine.

- Rusija neće prihvatiti teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, onako kako to Ukrajina traži. Rusiji se ne može vjerovati da će se držati bilo kakvog potpisanog mirovnog sporazuma. Rusija sada treba vrijeme kako bi nadoknadila izgubljena sredstva, kako bi ponovno osposobila oružane snage i pokrenula vrlo vjerojatno novu akciju u idućih 4 do 5 godina, istaknuo je Akrap.

Luša ističe različitost vizija o budućnosti Ukrajine.

- Evidentna je razliku u vizijama budućnosti Ukrajine i naravno okončanja ovog sukoba. Dok je Europi i ukrajinskoj delegaciji možda prioritet da se prvo postigne mir, primirje i nakon toga da se govori o nekim ključnim točkama mirovnog plana ili postizanja sporazuma, vidimo da američka delegacija pod svaku cijenu želi okončati rat, definirati glavne elemente i jednostavno krenuti dalje, navela je Luša.

Luša: Redefiniranje odnosa SAD-a i Europe

Luša naglašava novu strategiju američke nacionalne sigurnosti, zasnovanu na multipolarnosti.

- Novom američkom strategijom nacionalne sigurnosti, predsjednik Trump definirao je novi svjetski poredak koji je preslika onoga u principu što je predloženo u 28 točaka američkog mirovnog plana za Ukrajinu. Jasno je da se Amerika  više ne želi baviti ovakvim situacijama, ne želi biti globalni policajac, ne želi međunarodni poredak koji je baziran na multilateralizmu, želi multipolaran poredak gdje će svaka velika sila imati svoju sferu utjecaja, pojašnjava.

Napominje kako novim planom američke nacionalne sigurnosti, uloga Europe kao strateškog partnera, opada.

- Sigurno je to je da Europa više nije važan američki partner kao što je bila nekada, tj. kao što je bila od završetka Drugog svjetskog rata. Dolazi do redefiniranja odnosa i Sjedinjene Američke države strategijom nacionalne sigurnosti na neki način diktiraju Europljanima kako bi i na koji način trebali provoditi svoju politiku, navela je.

Govoreći o širem značenju pregovora oko Ukrajine, naglasila je kako se u njima zrcali duboki sukob dvaju suprotnih pristupa međunarodnom poretku.

- U kontekstu Ukrajine, to je preslika onoga što se događa na pregovorima. Jedna strana se bavi prodajom teritorija, dovodi u pitanje suverenitet nezavisne države, razgovara o sferama interesa, dok druga strana, tu mislim na Ukrajince i Europljane, želi i dalje ostati u onom poretku koji smo imali, koji bi se bazirao na međunarodnim pravima, međunarodnim institucijama i na suverenitetu nacionalnih država, kazala je.

Komentirajući sastav povjerenstva za mirovne pregovore, ističe kako Jared Kushner i Steve Witkoff odražavaju konture Trumpove politike.

- Način na koji Trump provodi inače svoju vanjsku politiku, je jedan poslovni dogovor, a ova dva aktera su naravno njegovi ljudi od povjerenja, koji neće sigurno odustati od smjernica onoga što je Trump zamislio, rekla je.

Akrap: Pristajanje na ruski narativ snage ruši međunarodni poredak

Akrap apostrofira narativ snage, a pristajanjem na takav narativ, međunarodni svjetski poredak se ruši.

- Ključni narativ je u tome da se pristajanjem na Putinove i ruske zahtjeve ruši međunarodni svjetski poredak i nameće argument snage kao sredstvo u ostvarivanju vlastitih interesa. 

Pojašnjavajući narav ruskog pristupa, ističe kao ključno, ograničavanje suvereniteta Ukrajine.

- Rusija, sve ono što radi, svi uvjeti koje postavljaju, praktički ograničavaju suverenitet Ukrajine.  Ne govorimo samo o pristupu u NATO savez ili neke druge organizacije, nego govorimo o odricanju mogućnosti Ukrajini da sama kontrolira svoj teritorij, da sama određuje što će i kako će napraviti, kazao je.

Istaknuo je ulogu Europe i potrebu za redefiniranjem uloge i utjecaja Europe u nadolazećem periodu.

- Europa je izravno zainteresirana da se na njenom teritoriju ne odlučuje negdje drugdje. Europa mora prestati biti samo financijski subjekt, nego mora postati i obrambeni, gospodarski i politički subjekt. Jer se vidi da u budućem svijetu, u idućih sigurno nekoliko desetljeća, nitko tko nema snažno izraženu vojnu moć koja će stajati u pozadini njihovih političkih stavova, neće moći izdržati teret kombinacija i pregovaranja u međunarodnoj zajednici te zaštite vlastitih ključnih interesa, pojašnjava.

Komentirajući stanje na terenu ustvrdio je kako je bjelodana promjena strategije ukrajinskih snaga.

- Ono što je vidljivo na terenu je promjena strategije ukrajinskih snaga, već neko vrijeme. Ono što oni sada rade, kako se meni čini, je postupno utvrđivanje različitih linija obrane i povlačenje na njih uz nanošenje velikih gubitaka napadaču, istaknuo je.

Zaključuje kako se pristajanjem na Putinove zahtjeve, otvara Pandorina kutija na širem geopolitičkom planu.

- Ako se pristane na Putinove zahtjeve, pogotovo ako Europa pristane na promjene granica nasilnim putem, onda to otvara Pandorinu kutiju ne samo u Europi, nego širom svijeta. Onaj koji je jači, osjetit će potrebu da riješi taj problem, odnosno izazov, ne diplomacijom ili komunikacijom, nego brutalnom silom, poručio je.

- Snaga argumenata zamijenjena je argumentom snage, zaključio je.