Akrap: Nije pitanje može li Ukrajina bez SAD-a, nego možemo li mi bez Ukrajine

Najava energetskog primirja između Rusije i Ukrajine te dogovor o izvozu ruskog dizela otvorili su niz pitanja o političkim motivima Washingtona, mogućnosti održavanja takvog dogovora i položaju Europske unije.

U emisiji U mreži Prvog prof. dr. sc. Đana Luša, izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap i doc. Jadranka Polović analizirali su Trumpovu strategiju uoči međuizbora, nastavak rata u Ukrajini i sve veći pritisak energetske krize na Europu.

Luša: Trump traži izlaz pred međuizbore

Prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti ocijenila je da je objava energetskog primirja između Ukrajine i Rusije povezana s pritiskom koji Donald Trump osjeća uoči međuizbora u SAD-u.

- Rekla bih da je. Svjesni smo istraživanja javnog mnijenja u SAD-u. Činjenica je da Donald Trump osjeća pritisak, iako se on ne kandidira, ali međuizbori u SAD-u uvijek se doživljavaju kao referendum o aktualnom mandatu predsjednika. Američke birače najviše brine inflacija potaknuta rastom cijena energenata, kao i cijena njihove potrošačke košarice. Sve to je povezano s američkim vanjskopolitičkim potezima, rekla je Luša.

Dodala je da Trump reagira i na promjene raspoloženja birača u tradicionalno republikanskim saveznim državama.

- Potaknut takvim istraživanjima javnog mnijenja i činjenicom da se u tradicionalno republikanskim saveznim državama mijenja puls javnosti, predsjednik Trump je u svom stilu odlučio djelovati. Odlučio se za ovu energetsku strategiju. Dogovorio je izvoz ruskog dizela, ali postavlja se pitanje jesu li to uopće dovoljne količine. Dizel koji je krenuo otprilike odgovara jednodnevnim potrebama SAD-a, ali to Trump radi kako bi umirio javnost. Rast troškova života glavna je tema kampanje uoči izbora, istaknula je.

Luša je upozorila i da se energetski rat dodatno zaoštrava zbog razvoja događaja na Bliskom istoku.

- Osim problema s kojim smo se suočavali u Hormuškom tjesnacu, imamo jačanje sukoba hutista i Saudijske Arabije te jačanje sukoba između hutista i jemenske vlade. Hutisti su dobili kontrolu nad tjesnacem Bab el-Mandeb. To posljedično utječe i na situaciju u SAD-u, ali u cijelom svijetu, rekla je.

Na pitanje je li Trump otvoreno stao na stranu Rusije, Luša je rekla da se to pitanje može postavljati već godinama.

- To pitanje možemo postavljati od 2022. godine, ali i od prije. Činjenica je da je Trump u svojim javnim obraćanjima uvijek bio više na strani Rusije. Sjetimo se samo posjeta predsjednika Zelenskog Bijeloj kući. Ovo je nastavak takve politike, ali i traženje spasa pred izbore, rekla je.

Dodala je da Trump vanjsku politiku promatra izrazito transakcijski.

- Gleda je na način ostvarivanja dobiti, kako za njegov uži krug pristaša, tako i za SAD. Ako vidimo pregovarački tim koji šalje u Rusiju, Ukrajinu, ali i Bliski istok - tamo je njegov zet Jared Kushner. Tu se promoviraju njegovi osobni poslovni interesi, ali i interesi za američko gospodarstvo, rekla je Luša.

Akrap: Ne treba očekivati dugotrajno primirje

Izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman, upozorio je da prije svega treba utvrditi postoji li energetsko primirje u praksi i koliko bi ono moglo potrajati.

- Prvo trebamo potvrditi da je to uistinu primirje, ali koje su Rusi dosad uopće poštovali? Ne treba očekivati da će, ako postoji ikakav dogovor, on dugo opstati. Rusi su nastavili napade na energetska postrojenja, a Ukrajinci su se suzdržali, što je dobar način komunikacije, čak i prema predsjedniku Trumpu, rekao je Akrap.

Podsjetio je i na komentar ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o Trumpovoj blažoj retorici prema Moskvi.

- Predsjednik Zelenski je jako dobro komentirao puno blažu retoriku Trumpa u odnosu na sebe. Rekao je: nema problema, provest ćemo izbore, ali dajte nam 60-dnevno primirje, rekao je Akrap.

Ocijenio je da bi eventualno energetsko primirje moglo biti vrlo kratkog vijeka.

- Energetsko primirje će držati vodu eventualno još večeras. Ako Rusi nastave napade na energetska postrojenja, Ukrajinci će odgovoriti, što je njihovo potpuno pravo. SAD će vrlo vjerojatno nabaviti od Rusa dizel koji trebaju, postoji mogućnost da će zaustaviti određene količine dizela koje prerađuju prema Europi i uputiti ih na svoje tržište, rekao je.

Akrap je kao jedan od glavnih europskih problema izdvojio nedostatak energetske samodostatnosti.

- Problem Europe je što nije samodostatna, nema rafinerije, nema proizvodnje. Stalno se misli da će netko drugi riješiti probleme i Amerika će ih riješiti. Politika Trumpa je America First, on se osobno uključio u izbore i on će učiniti sve da ih dobije. Postoji mogućnost da izbori za demokrate neće proći onako kako očekuju, rekao je.

Govoreći o američkoj potpori Ukrajini, Akrap je podsjetio da su se slične najave o njezinu smanjenju pojavljivale i ranije.

- Već puno puta smo čuli da SAD više neće toliko podržavati Ukrajinu i nakon tih izjava dolazilo je do privremenih zastoja, a kasnije nastavka suradnje i proizvodnje. Ukrajina je država koja je znatno razvila svoje sposobnosti, rekao je.

Spomenuo je i mogućnost da Washington Ukrajini odobri licencu za proizvodnju sustava Patriot.

- Prije summita NATO-a u Ankari razgovarali smo o tome hoće li SAD dati Ukrajini licencu za proizvodnju sustava Patriot. Ja mislim da će im dati, ne zato što ih vole, nego zato što im uistinu trebaju, rekao je Akrap.

Dodao je da se Ukrajina kontinuirano prilagođava promjenama na bojištu.

- Ukrajina je jako razvila svoje sposobnosti, ali ima izazov jer je Rusija promijenila pogonsku tehnologiju za svoje dronove. Vrlo vjerojatno će Ukrajinci u idućih 15 do 20 dana naći rješenje i za te dronove, ocijenio je.

Akrap smatra da je Ukrajina u međuvremenu od primateljice vojne pomoći postala i važan izvor znanja i iskustava za zapadne zemlje.

- Kada vidite sve što se događalo na Bliskom istoku, vidite da je Ukrajina od zemlje primateljice pomoći postala pružatelj pomoći. Ukrajinska znanja i iskustva najviše ćemo koristiti na Zapadu. Nije pitanje može li Ukrajina bez pomoći SAD-a, nego možemo li mi bez Ukrajine i njihovih znanja i sposobnosti u idućih 30 godina, poručio je Akrap.

Polović: EU mora tražiti diplomatsko rješenje

Doc. Jadranka Polović sa Sveučilišta Libertas rekla je da zasad nema jasnog odgovora na pitanje što se zapravo dogodilo i što konkretno podrazumijeva najavljeno energetsko primirje.

- Nema konkretnog odgovora na pitanje što se zapravo dogodilo. Trump je pokušao u proteklih mjesec dana postići dogovor i s Iranom, otvoriti Hormuški tjesnac, ali zbog Izraela to nije išlo. Onda se okrenuo Putinu. Vidjeli smo da su njegovi pregovarači često boravili u Moskvi, a tu su se dogovorili i neki privatni poslovi, rekla je Polović.

Prema njezinoj ocjeni, izvoz ruskog dizela mogao bi zasad imati uglavnom simboličan učinak.

- Vjerujem da će izvoz dizela, dok se ne oporave ruske rafinerije, vjerojatno biti simboličan, ali SAD je skinuo sankcije Rusiji do travnja 2027. godine. To je šest mjeseci u kojima bi se taj odnos trebao uspostaviti, rekla je.

Polović je istaknula da je zapadno tržište za Rusiju i dalje znatno važnije od istočnih tržišta.

- Tržište Zapada je tržište koje je Putinu puno, puno važnije u odnosu na istok. Pored suradnje u području energenata, Putin je ipak dao do znanja da su ciljevi specijalne vojne operacije nepromijenjeni, rekla je.

Govoreći o tome što u takvim okolnostima može učiniti Europska unija, upozorila je na posljedice energetske krize.

- Ovo je poseban trenutak u kojem se EU nalazi s obzirom na energetsku krizu koja proizvodi i ekonomsku krizu te ostavlja velike socijalne posljedice. Vidimo što se zbiva u europskim zemljama. EU bez SAD-a ne može puno pomoći Ukrajini, a Ukrajina doista treba pomoć, rekla je Polović.

Ocijenila je i da se ukrajinska kampanja dalekometnih udara na rusku infrastrukturu odrazila na daljnju eskalaciju sukoba.

- Kampanja dalekometnih udara po ruskim rafinerijama i podatkovnim centrima te velikim internetskim trgovinama vratila se kao bumerang. Vidimo da se proteklih mjesec dana u Ukrajini događaju strašne stvari, rekla je.

Polović smatra da bi EU u takvim okolnostima trebala snažnije posegnuti za diplomacijom.

- EU bi trebala na neki način posegnuti za diplomatskim rješenjem koje u ovom trenutku neće biti povoljno ni za Rusiju ni za Ukrajinu. Ne možemo inzistirati na sankcijama u trenutku kada nemamo energente, zaključila je.