Akrap o mogućnosti ruskog napada na EU: 'Putinu se ne može vjerovati'

Europska unija osigurala je Ukrajini 90 milijardi eura pomoći u ratu protiv Rusije na iduće dvije godine. Ovu odluku te druge aspekte rata u Ukrajini komentirao je gost u središnjem Dnevniku HRT-a Gordan Akrap.

Nastavlja se financiranje Ukrajine s 90 milijardi eura, ali EU je ipak odlučila za te potrebe ne koristiti zamrznutu rusku imovinu.

- Očito su predsjednici odnosno članovi vijeća odlučili da se izabere treća varijanta koja je dobra jednako za Europu i Ukrajinu, ali zadovoljava interese i ove tri države koje su odmetnute u tom procesu odlučivanja i koje imaju svoje političke neokomunističke stavove, komentirao je odluku o financiranju Ukrajine izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

Tri zemlje tražile su - i dobile - izuzeće od sudjelovanja u financijskoj pomoći Ukrajini, a to su Slovačka, Češka i Mađarska.

- Zna se da su one te države koje imaju takve stavove, ali očito postoje mehanizmi unutar temeljnog ugovora o funkcioniranju Europske unije koji će omogućiti da se donose odluke pozitivne i nužne za stabilnost i sigurnost Europe kao kontinenta i bez njihove suglasnosti, tvrdi Akrap.

Ruska sredstva ostaju zamrznuta

Iako za sada neće biti korištena, ruska sredstva i dalje ostaje zamrznuta u EU-u, a osim toga ona bi trebala kasnije poslužiti kao jamstvo za otplatu ratne odštete koju bi nakon eventualnog okončanja rata Rusija trebala isplatiti Ukrajini, smatra Akrap.

- Rusija nema čime biti zadovoljna niti što slaviti, naime ta sredstva su i dalje zamrznuta odnosno ona se koriste na način da proizvode određeni kapital, a taj kapital koji ona proizvedu, daje se Ukrajini i Ukrajina iz toga financira svoja obrambena sredstva, rekao je.

- Iz odluka Vijeća Europe se vidi da ukoliko dođe po završetku rata da Rusija mora platiti ratne reparacije, ratne odštete Ukrajini i ukoliko to Rusija ne napravi, da će onda ta sredstva se koristiti kao jamac, kao sredstvo za ukrajinsku otplatu kredita, objasnio je.

'Putinu se ne može vjerovati'

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je danas maratonsku konferenciju za novinare tijekom koje je u nekoliko sati odgovarao na razna pitanja te komentirao trenutno stanje sukoba s Ukrajinom, ali i odnos prema Uniji, čije je čelnike kritizirao i vrijeđao, iako je naglasio da Rusija ne planira vojni okršaj s Europskom unijom.

- Ukrajina je Europa. On ratuje s Europom. S druge strane kaže da je besmislica ratovanje s Europom, a s druge strane govori da njihove 'Orešnik' balističke rakete bude okrenuo prema Europi. Prema tome dolaze različite izjave koje pokazuju da mu se uistinu ne može vjerovati. Ako se sjećate, nekoliko dana prije ruske agresije na Ukrajinu, od prije par godina, dva puta je lagao kancelaru Scholzu i dva puta je lagao predsjedniku Macronu da neće napasti Ukrajinu, podsjetio je Akrap.

- Prema tome, ne može mu se vjerovati jer jednostavno njihov cilj nije zauzeti samo Doneck, Luhansk, Zaporižju i Herson nego uzeti cijelu Ukrajinu i proširiti svoj interes onako kako je carska Rusija imala u Europi, smatra on.

Ulaganje u obranu i obrambenu industriju

Pojačano financiranje vojnog proračuna u obrambene svrhe koje je nastupilo u zemljama članicama EU-a te je potpomognuto kreditnim programom za obranu Europske unije SAFE, smatra pozitivnim iskorakom, ali upozorava da se s ulaganjem u obranu poprilično kasni.

- Kasnimo upravo zbog procesa donošenja odluka koji je u Europi takav kakav je. Nadam se da su sada glavne europske sile našle način kako na temelju temeljnog europskog ugovora izbjeći probleme, a u krajnjem slučaju sasvim sigurno da će države koje sprečavaju jačanje obrambenih kapaciteta europskog kontinenta, ne samo Europe, snositi određene ekonomske i financijske posljedice, smatra Akrap.

- Ja ne bih rekao da se Europa naoružava, nego jača svoje obrambene i odvraćajuće kapacitete. Vidimo moderne prijetnje koje dolaze i od pokušaja destabilizacije dijelovima dronova na zračne luke, uništavanje gospodarskog, financijskog, političkog i sigurnosnog potencijala, brojne sabotaže, paljevine i ubojstva. Prema tome, Rusija napada i Europa mora razviti svoje obrambene kapacitete kako bi odvratila. Prema tome, to nije naoružavanje, nije militarizacija, nego jačanje obrane, ustvrdio je.

U smislu jačanja obrambenih snaga sve je aktivnija i hrvatska država. U obranu se u posljednje vrijeme znatno ulagalo, a jučer je potpisan ugovor Ministarstva obrane i tvrtke Končar vezano za protudronske sisteme. Akrap vidi spregu između države i privatnog kapitala kao plodonosno tlo za razvijanje obrambenih sposobnosti, ali i stvaranje gospodarskih i političkih veza s drugim državama.

- To je odličan primjer na koji način država, ne govorim samo o hrvatskoj državi, nego uopće o Europi, treba staviti u funkciju privatni kapital i javni kapital i sve ono znanje i sposobnosti koji postoje u pojedinim državama i društvima kako bi ojačali te obrambene kapacitete, rekao je.

- Treba reći da Hrvatska ne radi to samo na hrvatskoj razini, nego povezuje svoje gospodarstvo s gospodarstvima drugih država s minilateralizmom. Vidi se da velike organizacije kao što su EU i NATO imaju problema s procesom odlučivanja. To je odličan poriv da se krene u stvaranje manjih savezništava, organizacija i zajednica država koje će zajednički odgovoriti na određeni izazov s kojima se susreću i s kojima ćemo se susretati, zaključio je.