Akrap: Države koje ne povećaju vojne proračune snosit će posljedice

Pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Gordan Akrap u središnjem Dnevniku HTV-a komentirao je summit NATO-a u Ankari, povećanje izdvajanja za obranu, ulogu Turske i budućnost potpore Ukrajini.

Pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Gordan Akrap rekao je kako saveznike ne bi trebale previše zabrinjavati izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa na summitu NATO-a u Ankari, ali da ih treba pažljivo pratiti.

- Ne smiju ostati otvorena pitanja. Mora se držati oko na cijelom procesu jer se pokazalo da je Trump neuobičajen političar, više je gospodarstvenik i SAD vodi kao svoju veliku privatnu tvrtku. Donio je i cijeli niz najava. Jedna od njih je ukidanje sankcija Turskoj na uvoz zrakoplova F-35, što je izazvalo vrlo nervozne reakcije u Izraelu. Razgovara s Hamasom o prepuštanju vlasti i uprave američkoj administraciji na području Gaze, što je ponovno izazvalo nezadovoljstvo u Izraelu. Razgovara i s nekim drugim takmacima. Cijeli niz njegovih izjava pokazuje da želi privući pozornost svih, pogotovo ako se dogodi da Ukrajini odobri licencu za proizvodnju protuzračnih sustava, rekao je Akrap.

Govoreći o povećanju izdvajanja za obranu i rezervacijama nekih država prema tom cilju, poput Španjolske, ocijenio je da Europa mora ubrzano razvijati vlastite obrambene sposobnosti.

- Ima još nekoliko država koje su s proračunskim izdvajanjima ispod dva posto. To je nešto o čemu predsjednik Trump i američke administracije govore posljednjih 20 godina. Vrijeme mira je završilo i Europa se mora braniti, razviti vlastite sposobnosti i računati sama na sebe, rekao je.

Dodao je da bi države koje ne budu pratile taj trend mogle snositi posljedice.

- Određene države sasvim će sigurno snositi posljedice. Vrlo vjerojatno bit će izdvojene iz cijelog procesa zajedničke nabave naoružanja i razvoja novih sustava, upozorio je.

"Turska se pozicionira kao vrlo čvrst i odlučan igrač"

Komentirajući buduće odnose snaga unutar Europe, Akrap je rekao da se vodi borba za vodeću ulogu u europskoj obrani.

- U tom procesu događa se nekoliko bitnih stvari. Potrebno je gledati što Francuska želi pokazati na mimohodu. Pokušava okupiti zemlje saveznice unutar Europske unije kako bi ojačala svoju gospodarsku, financijsku i političku poziciju. Postoje i zemlje koje nisu članice Europske unije, ali bi htjele voditi europski dio NATO-a u doglednoj budućnosti. Tu su Ujedinjeno Kraljevstvo i Turska, rekao je.

Osvrnuo se i na ulogu Turske u Savezu.

- Ona je pozvala zemlje članice Istanbulske inicijative koje je okupila iz Arapskog zaljeva te države Dalekog istoka kako bi pokazala određenu vrstu zajedništva i jačala svoj utjecaj na južnom krilu NATO-a te prema srednjoj Aziji i Bliskom istoku. Turska se pozicionira kao vrlo čvrst i odlučan igrač te kao jedan od mogućih jamaca stabilnosti i sigurnosti. Međutim, njezina je pozicija vrlo zanimljiva u odnosima s Izraelom, Iranom, Sirijom i Grčkom, kao i zbog utjecaja na zapadni Balkan, rekao je Akrap.

Govoreći o nastavku potpore Ukrajini, istaknuo je da bi uloga te zemlje u budućnosti Europe mogla biti znatno šira od primanja pomoći.

- Mislim da bismo o tome trebali razmišljati drukčije. Europska unija i NATO financijski će pomoći Ukrajini, ali će Ukrajina, poput Hrvatske nakon Domovinskog rata, od primatelja pomoći - postati pružatelj pomoći. Danas vidimo da upravo ukrajinska znanja, tehnologiju i sposobnosti trebamo znati i moći koristiti u Europskoj uniji i NATO-u, rekao je.

Dodao je da je Ukrajina razvila napredne vojne sposobnosti koje bi europske države trebale usvojiti.

- Razvila je izuzetno snažnu i ozbiljnu tehnologiju, ne samo besposadne sustave na kopnu, moru i u zraku, nego i sustave za elektroničko ratovanje, raketne sustave, balističke sustave i protuzračnu obranu. To je sve ono što europske vojske moraju usvojiti. Ukrajina je država koja želi pružiti pomoć Europi i igra bitnu ulogu u njezinoj budućnosti, zaključio je Akrap.