Akrap: Rusija neće dobro prihvatiti da Ukrajina može postati članica NATO-a

Summit se u Washingtonu u većem dijelu očekivano vrti oko rata u Ukrajini, osim vojne pomoći Ukrajini naglašeno je jačanje interoperabilnosti između NATO-a i ukrajinske vojske, koji je cilj? 

Cilj summita - jačanje interoperabilnosti između NATO-a i ukrajinske vojske

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Gordan Akrap u središnjem je Dnevniku HTV-a je istaknuo kako je cilj pripremiti se za buduće izazove u političkom smislu, koji možda stoje pred NATO savezom na pojedinačnoj i savezničkoj razini.

- Isto tako je cilj i ono što se govori u dokumentima, povećati interoperabilnost unutar NATO saveza, ali i između NATO saveza i drugih sličnih organizacija, koje će se organizirati ili koje već postoje, a kojima je cilj zaštititi se od agresivnih i autokratskih režima, posebno s naglaskom na područje stabilnosti i sigurnosti u Indopacifiku, gdje je sasvim sigurno jedno od ozbiljnih kriznih žarišta budućnosti, poručio je Akrap.

Kako će u Rusiji biti dočekane izjave da Ukrajina može postati članicom NATO-a čim se ispune uvjeti?

- Dobro, to znamo već duže vrijeme, da je Ukrajina unutar NATO saveza. Postoji NATO-Ukrajina večer kroz koju se organiziraju brojne aktivnosti kojima se pomaže u ukrajinskim naporima za obranu teritorija i obranu države i suvereniteta od ruske agresije, rekao je.

- Sasvim sigurno neće biti dobro prihvaćeno, kao i ova današnja informacija i činjenica, da će u Ukrajinu vrlo, vrlo skoro sletjeti veliki broj zrakoplova F-16, te da će se postojeći protuzračni sustav Ukrajine, pogotovo kad govorimo o sustavu Patriot, znatno više povećati, nego što je to sada, što će dati potpuno novu dinamiku na terenu, naglasio je Akrap.

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" dodao je kako je prema tome, sasvim sigurno da Rusija to neće blagonaklono gledati i dogodit će se eskalacija vrlo ozbiljnog nasilja.

Neizvjesni američkih predsjednički izbori

Pitanje američkih predsjedničkih izbora je neizvjesno. Što će se dogoditi ako pobijedi Donald Trump? Hoće li se što promijeniti za Ukrajinu?

- To je teško reći s obzirom na to da mislim da ni predsjednik Donald Trump, ni ljudi koji se pripremaju da sudjeluju u njegovoj administraciji, ako on pobjedi na izborima krajem nove godine, još uvijek nisu sigurni koja će biti politika. Zbog toga se i NATO savez priprema za sve mogućnosti, a i to su aktivnosti, primjerice, jačanje interoperabilnosti, prebacivanje zajedničkih tereta na sve saveznike, prebacivanje na NATO savez, institucije NATO saveza, sve one koje pružaju organizacijsku pomoć, koja ide prema Ukrajini i osnivanje ureda visokog predstavnika civila u Ukrajini od strane NATO saveza, istaknuo je Akrap. 

Što donosi promjena u NATO-u?

Promjena koja čeka NATO je dolazak novog glavnog tajnika, 1. listopada Marka Ruttea, bivšeg nizozemskog premijera. Akrap je kazao kako očekuje da će Mark Rutte nastaviti sadašnju politiku jačanja unutarnje kohezije i stabilnosti NATO-a, a istovremeno pokazati da je NATO organizacija, koja postoji 75 godina i koja je obrambeni saveznik.

- Treba naglasiti, i koja ne želi rat, ne pokreće ratove, nego želi preventivnim sustavom djelovanja, razvojem vlastitih edukacijskih, obrambenih, tehničkih, znanstvenih i ljudskih sposobnosti odvraćati potencijalnog napadača od napada na bilo koju članicu NATO saveza, bilo vojno, bilo u digitalnoj domeni, dodao je. 

"Saveznici unutar NATO-a s razlogom se nazivaju saveznicima"

Akrap se danas nalazi u Lori na sastanku s predstavnicima poljskih oružanih snaga. Koji je povod?

- Naime, saveznici unutar NATO-a se s razlogom nazivaju saveznicima. Ovdje u Lori je danas Školski brod poljske vojne mornarice, koji pokazuje svoju prisnost i prijateljstvo i savezništvo s Republikom Hrvatskom i s našim pomorskim snagama i daje nam jedan od načina i pokazuje kako u budućnosti trebamo surađivati mi, koji smo dionici sveučilišnih razina i edukacijskih procesa na razvoju i jačanju naših obrambenih ukupnih sposobnosti na razini društva. Jer jednog dana jačanjem naših aktivnosti, pogotovo kad je u obrambenoj domeni, moramo raditi na tome da odvratimo potencijalnog napadača od svake volje da nas napadne. Jer se pokazuje, i to je činjenica da od trenutka nastanka NATO saveza prije 75 godina nitko nikada nije napao niti jednu saveznicu NATO-a, poručio je prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".