Američki investitori o Južnoj interkonekciji i u parlamentu BiH

Čelnici američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC Joseph Flynn i Jesse Binnal u srijedu su o gradnji novog plinovoda između Hrvatske i BiH nastavili razgovarati s predstavnicima stranaka u vladajućoj koaliciju. 

Flynn i Binnal, predsjednik i potpredsjednik kompanije, u Sarajevu borave od početka tjedna i već su razgovarali s nekima od ključnih političkih lidera u BiH, ali iz nekih njihovih izjava proistječe kako je projekt koji je ranije dobio opću potporu sada ponovo postao predmetom političkih prijepora tipičnih za tu zemlju.

Nakon sastanka održanog u sjedištu parlamenta BiH u srijedu Sabina Čudić, zastupnica i predsjednica Naše stranke (NS) koja je dio vladajuće koalicije, novinarima je kazala kako je potpora Južnoj interkonekciji odnosno povezivanju s plinskom mrežom u Hrvatskoj opća, ali je upozorila kako bi projekt mogli ugroziti pojedinačni stranački interesi.

Pri tom je otvoreno prozvala čelnika HDZ BiH Dragana Čovića jer je ranije ovog tjedna predložio uspostavu nove tvrtke u Mostaru koja bi bila zadužena za provedbu projekta. Čović je govorio o "asocijaciji" tvrtki iz Hrvatske i BiH koja bi imala sjedište u Mostaru. Obrazložio je to potrebom da se zaštite interesi hrvatskog kao i svih drugih konstitutivnih naroda.

Dvojbeni partneri

Čovićeva izjava potaknula je dvojbe kod partnera u vlasti o tome što HDZ BiH zapravo želi s obzirom na načelnu suglasnost da se posao gradnje i eksploatacije plinovoda kroz BiH povjeri američkom investitoru, odnosno privatnoj tvrtki.

- Za Našu stranku nije prihvatljivo da se tu radi o tri kompanije, Iz Hrvatske, po prijedlogu HDZ BiH, iz BiH, odnosno BH Gasa, i sada nove kompanije u Mostaru, kazala je Čudić.

- Ne samo iz političkih nego i iz funkcionalnih razloga jer želimo vidjet investiciju koja se efikasno provodi, a na daje dodatne alate pojedinim akterima za blokade, dodala je.

Plinovod Južna interkonekcija

Parlament Federacije BiH je početkom 2025. godine usvojio zakon o plinovodu Južna interkonekcija i to uz izravnu intervenciju tadašnjeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja.

Administracija Donalda Trumpa na tom je projektu nastavila insistirati, no kako se HDZ BiH i bošnjačke stranke nisu mogle dogovoriti tko će voditi projekt američka je strana ponudila da se to povjeri privatnoj tvrtki iz SAD-a.

 AAFS Infrastructure and Energy LLC za sada je pokazao najviše zanimanja za cijeli projekt, a posjet njezinih čelnika BiH pratio je američki otpravnik poslova u toj zemlji John Ginkel što je očevidna poruka kako Trumpova vlada izravno podupire njihovo moguće angažiranje.

Tvrtka koja dobije posao gradnje plinovoda za to će dobiti koncesiju na eksploataciju od najmanje 30 godina, a BiH će se istodobno osloboditi ovisnosti o plinu iz Rusije.