Predsjednički izbori u Iranu: Raisi izabran u prvom krugu sa 61,95 posto

Ultrakonzervativni sudac Ibrahim Raisi pobijedio je u prvom krugu sa 61,95 posto glasova na predsjedničkim izborima u Iranu što je dio svjetskih čelnika u subotu pozdravio, dio osudio, a organizacija za ljudska prava pozvala je na istragu njegovih zločina.

Izlaznost je bila 48,8 posto, rekao je ministar unutarnjih poslova Addolfazl Rahmani Fazli, koji je u subotu, dan nakon izbora objavio konačne rezultate. To je najslabiji odaziv na predsjedničkim izborima od stvaranja Islamske Republike 1979., dodao je ministar.

Aktualni čelnik iranskog pravosudnog sustava koji treba predsjedničku dužnost preuzeti u kolovozu, vodit će zemlju koja je u teškoj gospodarskoj krizi zbog sankcija koje su Iranu nametnule Sjedinjene Države pošto se bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao 2018. iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom i obnovio mu sankcije.

Iako je iz političkog krila snažnog antiameričkog raspoloženja, Raisi je u kampanji isticao da je prioritet sada postići ukidanje sankcija. Njegov izbor prema tome ne bi trebao utjecati na pregovore koji se vode u Beču za spas iranskog nuklearnog sporazuma u koji bi se vratio SAD sada s predsjednikom Joeom Bidenom.

Pohvale, kritike, optužbe

Raisijevu su pobjedu u svijetu dočekali čestitkama i pohvalama s jedne, odnosno kritikama i optužbama s druge strane.

Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je ultrakonzervativnom iranskom sucu Ibrahimu Raisiju na pobjedi, a u Teheranu su njegovu pobjedu priznali protukandidati, prenose u subotu agencije.

- Poštujemo izbor iranskog naroda. Spremni smo dosljedno jačati suradnju s Islamskom Republiokm u svim smjerovima kao što smo i činili s prethodnim predsjednicima, poručio je Putin.

Agencija Reuters prenosi da je Raisiju čestitao irački predsjednik Barham Salih. "U Iraku se radujemo jačati čvrste odnose s našim susjedom Iranom i njegovim narodom.

Hazem Kasim, glasnogovornik palestinskog radikalnog pokreta Hamas koji je na vlasti u Gazi čestitao je Iranu na "uspjehu u demokratskom procesu" istaknuvši da je "Iran uvijek bio temeljni i istinski pristaša zagovornik palestinskog pitanja i palestinskog otpora".

- Iranski narod ponovno je potvrdio da je predan revoluciji koju provodi njegov režim", čestitao je Jusef al-Hasaina, lider pokreta Islamski džihad iz Gaze.

Raisiju su čestitali čvrsti iranski saveznici: sirijski predsjednik Bašar al-Asad i vođa šijitskog libanonskog pokreta Hezbollah Sajid Hasan Nasralah.

Iranska oporba koja je iz inozemstva pozivala na bojkot izbora pošto je izborno povjerenstvo isključilo iz utrke oporbene vodeće kandidate, ističe da je budući predsjednik čovjek koji je progonio drugačije misleće.

Predsjednica Iranskog nacionalnog vijeća otpora sa sjedištem u Parizu, Marjam Radžavi, poručila je da je Ibrahim Raisi pristaša pokolja iz 1988. i da je on izbor velikog ajatolaha Hameneija koji želi očuvati režim.

- Oslabljen, pogođen krizama i neminovnim pobunama, Hamenei je uklonio sve protivnike kako bi instalirao Raisija za predsjednika, jednog od najbrutalnijih zločinaca protiv čovječnosti od Drugog svjetskog ata, rekla je.

Amnesty poziva na istragu za "zločine" protiv novog iranskog predsjednika

Nevladina organizacija Amnesty International kritizirala je u subotu izbor ultrakonzervativnog Ibrahima Raisija za iranskog predsjednika, ustvrdivši da se protiv njega treba pokrenuti istraga za "zločine protiv čovječnosti" i za "grubu povredu" ljudskih prava.

- Činjenica da je Ibrahim Raisi izabran za predsjednika umjesto da se protiv njega vodi istraga za zločine protiv čovječnosti, ubojstvo, prisilni nestanak i mučenje, tužan je podsjetnik da u Iranu zločini prolaze bez ikakve kazne, ističe Amnesty u priopćenju.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Londonu optužila je Raisija da je bio član "povjerenstva smrti" koje je, tvrdi, odgovorno za prisilan nestanak i tajna smaknuća prijekim sudom tisuća zatvorenih pripadnika oporbe dok je bio zamjenik državnog tužitelja Revolucionarnog suda u Teheranu 1988.

Kada su ga 2018. i 2020. pitali o smaknućima, Raisi je zanijekao bilo kakvu ulogu u tome, ali je odao "priznanje" naredbi ajatolaha Homeinija, utemeljitelja Islamske Republike Irana, da se provede takvo čišćenje.

Amnesty ističe da "iranske vlasti do danas sustavno skrivaju istinu o sudbini žrtava i mjestu gdje su njihova tijela pokopana, što se može smatrati zločinom protiv čovječnosti".

Raisi je "bio na čelu grube povrede ljudskih prava" u svom mandatu čelnika pravosudne vlasti u zadnje dvije godine. Na meti progona bile su "stotine mirnih disidenata, aktivista za ljudska prava i pripadnika progonjenih manjina koji su samovoljno zatvarani", navodi NGO.

- Odgovoran je i za uhićenje tisuća prosvjednika i stotine prisilnih nestanaka (...) nakon prosvjeda u studenom 2019., ugušenih u krvi, navodi isti izvor.

Amnesty poziva zemlje članice UN-ov Vijeća za ljudska prava da poduzmu "konkretne korake kako bi odgovorile na sustavno nekažnjavanje u Iranu".