Norveški ubojica Breivik počeo saslušanje nacističkim pozdravom

Masovni ubojica Anders Behring Breivik s nacističkim je pozdravom ušao u sudnicu na ročište za uvjetno puštanje na slobodu na kojem će se odlučiti treba li biti pušten nakon više od desetljeća iza rešetaka.

Breivik je ubio 77 ljudi - osmero u Oslu detonacijom kamiona punog eksploziva ispred vladinih ureda i 69 uglavnom tinejdžera, na ljetnom kampu mladeži Laburističke stranke na otoku Utoyi. Osuđen je na 21 godinu zatvora 2012., pri čemu postoji mogućnost beskonačnog produljenja kazne dok Breivik predstavlja prijetnju društvu.

U to vrijeme to je bila najveća moguća kazna u Norveškoj, iako je u međuvremenu zakon izmijenjen kako bi se omogućilo izricanje duljih zatvorskih kazni.

Kad je stigao na sud, obrijane glave i odjeven u tamno odijelo, Breivik je prstima napravio supremacistički znak prije nego što je podignuo desnu ruku u nacistički pozdrav kako bi signalizirao svoju krajnje desničarsku ideologiju.

Nosio je i natpise, tiskane na engleskom, uključujući i onaj na kojem je pisalo "Zaustavite genocid nad našim bijelim državama" i "Nacistički građanski rat".

Sudac mu je rekao da ih prestane pokazivati dok tužiteljstvo iznosi svoje teze.

- Ne želim vidjeti ništa slično kada tužiteljstvo govori, rekao je sudac Dag Bjoervik.

Breivik je odmahivao glavom dok je tužiteljstvo iznosilo svoje argumente, uključujući odlomak iz originalne presude iz 2012.

Obraćajući se sudu, Breivik je za svoje zločine okrivio online radikalizaciju mreže krajnje desnih ekstremista bez vođe, za koju je rekao da je motivirala njegove napade.

- Isprali su mi mozak, rekao je Breivik. Zapovijed je bila... ponovno uspostaviti Treći Reich. A kako to učiniti, odluka je na svakom vojniku, rekao je.

Breivik, koji je sebe opisao kao kandidata za parlamentarnog zastupnika, također je rekao da će nastaviti svoju borbu za bijelu nadmoć i nacističku dominaciju, iako mirnim putem.

Današnje ročište bilo je Breivikovo prvo javno pojavljivanje od 2017. godine, kada je na sudu pokazao i nacističke pozdrave.

Sud Telemark u Skienu, jugozapadno od glavnoga grada Osla, gdje Breivik služi kaznu, ovaj tjedan saslušava slučaj nakon što je državno tužiteljstvo u Oslu prošle godine odbilo Breivikov zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.

- Naš stav je da je potrebno (nastavkom) zatvaranja zaštititi društvo, rekla je za Reuters odgovorna tužiteljica Hulda Karlsdottir.

Postupci će se odvijati najviše četiri dana u zatvorskoj teretani preuređenoj u improviziranu sudnicu, a odluka se očekuje otprilike tjedan dana poslije.

Ako se njegov zahtjev za puštanje na slobodu odbije, Breivik, koji je promijenio svoje službeno ime u Fjotolf Hansen, može kroz godinu dana podnijeti zahtjev za novo ročište za uvjetnu kaznu, rekao je Karlsdottir.

Breivik je izgubio slučaj za ljudska prava 2017. godine kada je žalbeni sud poništio odluku nižeg suda da je njegova skoro izolacija u trosobnoj ćeliji bila nehumana.

Europski sud za ljudska prava odbio je naknadnu žalbu.

Veću zabrinutost izaziva to što će dobiti pažnju na saslušanju

Za obitelji njegovih žrtava svako novo ročište na sudu i njegove vratolomije koje su uslijedile bile su iskušenje. Uoči posljednjeg trodnevnog saslušanja koje će biti emitirano uživo, skupina podržavatelja obitelji žrtava ističe da želi da "što je manji mogući fokus bude na teroristu i njegovoj poruci".

Breivikov napad bio je inspiracija za druge, primjerice za napadača na džamije u novozelandskom Christchurchu 2019., kao i za druge spriječene napade širom svijeta. Rijetki u Norveškoj dovode u pitanje Breivikovo pravo da traži uvjetno puštanje nakon 10 godina, uvelike zato što se očekuje odbijenica.

- Osjećam da je prilično apsurdno što dobiva toliko pažnje traženjem puštanja na slobodu samo nakon 10 godina, kazala je za norvešku televiziju NRP Lisbeth Kristine Ryneland, čelnica skupine podržavatelja žrtava, koja je sama izgubila 18-godišnju kćer u Utoyji.

Unatoč iznimnoj prirodi njegovih zločina, Norveška teži prema Breiviku postupati kao prema svakom drugom zatvoreniku. Nakon Breivikove tužbe Norveška je država bila proglašena krivom 2016. za "nehuman" i "degradirajući" tretman Breivika zbog njegove izolacije od drugih zatvorenika. Presuda je srušena nakon žalbe.

Breivik u zatvoru ima na raspolaganju tri sobe, televiziju, DVD, igraće konzole i pisaću mašinu.