Armenija predala Azerbajdžanu nacrt mirovnog sporazuma

Armenija je predala Azerbajdžanu nacrt mirovnog sporazuma za završetak sukoba dviju kavkaskih zemalja zbog Gorskog Karabaha, izjavio je u četvrtak armenski premijer Nikol Pašinjan.

Te dvije bivše sovjetske republike sukobljavaju se od raspada SSSR-a početkom 90-ih oko kontrole Gorskog Karabaha, azerbajdžanske regije većinski naseljene Armencima.

Prvi sukob, u kojem je poginulo 30.000 ljudi, završio je pobjedom Armenije, no Azerbajdžan je u jesen 2020. pokrenuo drugi rat kojim je vraćen veliki dio teritorija. U tom sukobu poginulo je oko 6500 ljudi.

Posredovanje međunarodne zajednice radi pronalaženja mirnog rješenja do sada nije dalo rezultata.

- Naši prijedlozi predani su Azerbajdžanu, rekao je Pašinjan na sjednici vlade pojasnivši da je riječ o nacrtu mirovnog sporazuma i uspostavi diplomatskih odnosa s Bakuom.

Po njegovim riječima, taj bi dokument Azerbajdžanu trebao biti prihvatljiv.

- Potpis druge strane donio bi trajni mir, rekao je Pašinjan.

Mirovna ponuda dolazi nakon što je Armenija nedavno optužila Azerbajdžan da u Gorskom Karabahu želi provesti etničko čišćenje prisiljavajući preostale Armence da napuste to područje u kojem je glavni cestovni pravac već dva mjeseca u blokadi te je opskrba nemoguća.

Od sredine prosinca Azerbajdžanci, predstavljajući se kao borci za zaštitu okoliša, prosvjeduju zbog ilegalnih rudnika, blokirali su ključnu rutu koja povezuje Gorski Karabah s Armenijom.

Zbog toga je u toj armenskoj enklavi oko 120.000 ljudi bez struje, grijanja i interneta, a otežana je i opskrba lijekovima i hranom.

Armenija je više puta optužila ruske vojnike koji održavaju mir da nisu dovoljno učinili kako bi se blokada prekinula.