O razvoju situacije vezane uz Ukrajinu, koja se mijenja iz dana u dan, u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
Vidjeli smo jučer oštar sukob pred TV kamerama u Ovalnom uredu između američke administracije i Volodimira Zelenskog.
- Meni je bilo neugodno to gledati. Međutim, ako uzmemo obuhvat malo šireg vremenskog okvira, onda vidimo da se to događalo, ponavlja, da imamo trenutak dobre i loše komunikacije. Ovo je možda najlošiji trenutak, rekao je Avdagić.
- Ali ne možemo reći da je sve izgubljeno i nećemo okrenuti, prije svega, mi u Europi leđa Ukrajini. Nastavit ćemo, naravno, svi raditi s američkim saveznicima, dodao je.
Ono što se događa u Ukrajini je grozno. To više nije na naslovnicama, u udarnim vijestima, ali tamo ljudi i dalje doista ginu.
- Ukrajini je bitno da nađe rješenje koje će imati sigurnost za njihove građane, ustvrdio je.
Je li prijeđena "crvena linija" između Ukrajine i SAD-a; ima li povratka?
- Netko bi možda rekao da je ta crvena linija bila pređena kada ga je predsjednik Trump nazvao diktatorom, pa onda povukao to. Ne možemo to u ovom trenutku s punom sigurnošću reći. Ono što je bitno, mislim da u Europi ima sasvim dovoljno onih koji mogu i žele posredovati, rekao je.
Avdagić se osvrnuo na krizu povjerenja među saveznicima koja je trenutačno sveprisutna.
- Jedan mali problem u ovom trenutku je reminiscencija, kako ovo zapravo izgleda prema onom što smo gledali prije tri godine kada smo očekivali ili netko nije očekivao agresiju na Ukrajinu. Pa se išlo pred predsjednika Putina i što su europski lideri uvjeravali, molili, tražili da ne dođe do tog rata. Sad kao da imamo neko svojevrtno ponavljanje samo s ove strane Atlantika, s našim saveznikom, kazao je.
- Razvili smo i dobili smo jednu krizu povjerenja među zemljama koje su bile najbliže. Saveznici koje smo zajedno podržavali jednu Ukrajinu u jednoj izuzetno groznoj situaciji, dodao je.
Budućnost NATO-a
U nekoj široj perspektivi razmišlja se o budućnosti NATO-a. Je li ona i dalje svijetla? Možemo li se i dalje pouzdati, primjerice, u članak 5 koji govori o nekoj kolektivnoj obrani?
- Imamo određenu sumnju stoji li to sve, ali nemamo razlog da okrenemo leđa NATO-u to niti to smijemo napraviti, napomenuo je.
- Krenimo od toga da sutra netko napadne SAD. Misli li netko da se Europa ne bi uistinu okrenula prema SAD-u i rekla: tu smo, mi smo vaši partneri, idemo zajedno u to?, upitao je.
Jačanje obrambenih kapaciteta
Avdagić naglašava da nije sporno da se moraju jačati obrambeni kapaciteti. Spominje da dojučerašnji europski političari koji su govorili da se treba demilitarizirati, ne trošiti na vojsku jer postoje veći prioriteti, danas i oni govore da je bitno ulagati u obranu.
Može li Europa u relativno kratkom roku postati obrambeno samodostatna?
- Teško je bilo Hrvatskoj donijeti odluku o nabavi borbenog zrakoplovstva. I da se tu mogu naći i određeni problemi. Sjetimo se da smo htjeli prvo uzeti F-16 zrakoplove, od Izraela, pa je to propalo. Te stvari, pogotovo kad govorimo o skupoj tehnologiji, ne idu jednostavno, pojasnio je.
- Imamo određene zaštitne mehanizme, pozive, natječaje, koje štite da nitko ne bi mislio da tu postoji korupcija ili da bude prilika za korupciju. Dakle, nije jednostavno, ali znamo što moramo napraviti, čitava Europa zna što mora napraviti, dodao je.
Ovisnost o SAD-u
Vanjskopolitički analitičar je naglasio da Europa u ovom trenutku ovisi o SAD-u.
- Da sutra SAD treba našu potporu, mi imamo problem kako bismo im pomogli jer opet ovisimo o njima, logistički, obavještajno. Vrijeme, s obzirom na to da je ekonomski, ako gledamo ništa drugo, smo u egalu s SAD-om. Čak i nešto moćniji kao što je Europska unija, europski kontinent. Idemo to staviti u pogon, idemo napraviti ono što moramo, rekao je.
- Bitno je da naši građani, europski građani, da Europa zna da je stabilna, sigurna, da investitori, ekonomija može ići naprijed, da obitelj zna da je sigurna, da može imati drugo dijete, treće dijete ili prvo dijete. Idemo raditi prave stvari. Vrijeme je odluka, zaključio je.