Avdagić: Trump želi sve i odmah, a Putin ne odustaje - tko odlučuje?

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić komentirao je dogovor Vladimira Putina i Donalda Trumpa o 30-dnevnom prekidu napada na energetsku infrastrukturu te šire implikacije ovog poteza na Ukrajinu i međunarodne odnose.

Ukrajina se ne može isključiti iz pregovora

Avdagić je istaknuo da, iako Ukrajina nije bila uključena u prve pregovore između Putina i Trumpa, potpuno isključenje Kijeva iz ovih razgovora nije moguće.

– Ukrajinci su nastavili braniti svoju zemlju, iako su bili oslabljeni u trenutku pauziranja američke potpore. Nisu kapitulirali, što pokazuje da je ovo rat u kojem se Ukrajina brani, a ne u kojem Zapad pokušava napasti Rusiju, kako to tvrdi Moskva, rekao je Avdagić.

Napominje kako Trump pokušava stvoriti sliku mirotvorca i spasitelja, ali da se situacija na terenu ne može riješiti jednostavnim dogovorima.

Trumpov pristup: Sve i odmah

Dogovoreni prekid vatre odnosi se samo na napade na energetsku infrastrukturu, no prema Avdagićevim riječima, čak se ni to nije potpuno poštovalo.

– Trumpova administracija pokazuje tendenciju da sve želi riješiti odmah, ali ovo su dugotrajni procesi. Pregovori o mineralima ustupili su mjesto razgovorima o energetskoj infrastrukturi, no pitanje je koliko je priča o mineralima uopće realna i koliko bi trebalo vremena da dođe do njihove eksploatacije, rekao je.

Trump je, dodaje, pokušao proširiti inicijativu na 30-dnevni prekid svih neprijateljstava, ali ni taj prijedlog nije prošao.

Što Putin stvarno želi?

Prema Avdagićevim riječima, Putin ne odustaje od svojih teritorijalnih pretenzija.

– Putin želi zadržati teritorije koje je Rusija anektirala, ali još uvijek nije u potpunosti osvojila. Želi izbaciti Ukrajince iz Kurska i potencijalno ponovno proširiti ratni front na granici, smatra Avdagić.

Napominje da Putin ne može dopustiti da toliki broj ruskih vojnika pogine bez postizanja većih ciljeva na terenu.

Ukrajina želi mir, ali pod kojim uvjetima?

Avdagić ističe da Ukrajina ne želi zamrznuti sukob koji bi mogao eksplodirati u budućnosti.

– Ukrajinci ne žele mir koji znači predaju i čekanje nove ruske agresije. Predsjednik Zelenski jasno komunicira svoje poruke, unatoč pritiscima, rekao je.

Trumpova 'trgovačka diplomacija' i zamor u Rusiji

Dodaje kako u Rusiji postoji zamor društva, što pokazuje i njihova spremnost za pregovore, ali Ukrajina sada raspolaže i naprednijim oružjem, poput projektila Neptune koji mogu gađati mete duboko u ruskom teritoriju.

Govoreći o Trumpovu pristupu, Avdagić ga opisuje kao „trgovačku diplomaciju“.

– Trump voli dogovore u kojima izgleda kao pobjednik, no stvarni pregovori ovise i o drugim akterima. Njegovi suradnici, poput generala Kellogga, imaju važnu ulogu i u komunikaciji s Ukrajinom, kazao je.

Napominje i da su zapadni čelnici podcijenili brzinu Trumpovih odluka, ali i činjenicu da su mnoge njegove politike naslijeđene iz ranijih administracija.

Europa u sjeni Trumpove politike

Avdagić upozorava da se Europa sama isključila iz glavnih pregovora s Rusijom.

– Europa sada shvaća da se mora ozbiljno naoružavati. Ako netko pokušava vratiti odnose slične hladnom ratu, onda je jasno da su europske zemlje ugrožene. I nakon mogućeg mira u Ukrajini, zveckanje oružjem neće prestati – istaknuo je.

Dodaje da su čak i političke stranke koje su do jučer bile protiv militarizacije sada promijenile retoriku.

NATO i strateške promjene

Govoreći o budućnosti NATO-a, Avdagić smatra da će se strateški koncept saveza prilagođavati novim okolnostima.

– NATO se stalno mijenjao i prilagođavao, a ključne poruke ostaju iste: interoperabilnost među saveznicima i članak 5, koji jamči kolektivnu obranu. Bez obzira na američku prisutnost u Europi, NATO će opstati, naglasio je.

Zaključuje da Europa mora pronaći ravnotežu između vlastite obrambene neovisnosti i suradnje s SAD-om.