Azerbajdžan ponovo otvara granicu s Iranom za tranzit tereta

Azerbajdžan je ponovno otvorio granicu s Iranom za teretna vozila, objavila je vlada u Bakuu, utirući put normalizaciji transporta robe prema dogovorenoj pojačanoj suradnji u cestovnom prometu i obnovi granične infrastrukture.

Granični prijelazi između Azerbajdžana i Irana od danas su ponovno otvoreni za transport tereta, uključujući tranzit, i to za sve vrste teretnih vozila, citira ruska novinska agencija TASS priopćenje azerbajdžanske vlade.

Baku je granične prijelaze zatvorio prošli ponedjeljak, nakon napada dronova u azerbajdžanskoj eksklavi Nahičevanu, koji su tada pripisani Iranu.

Kasno u nedjelju iranski predsjednik Masud Pezeškian rekao je u telefonskom razgovoru s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim da Iran nije sudjelovao u incidentu u Nahičevanu, objavio je ured azerbajdžanskog predsjednika, prema turskoj novinskoj agenciji Anadola Ajansu.

- Pezeškijan je naglasio da će incident istražiti, navodi Anadolu priopćenje ureda azerbajžanskog predsjednika.

Tijekom poziva, iranski predsjednik zahvalio je Alijevu što je posjetio iransko veleposlanstvo u Bakuu i izrazio sućut u povodu smrti iranskog vjerskog poglavara Alija Hameneija i civila te što je najavio humanitarnu pomoć Iranu, stoji u priopćenju, prema izvještaju turske agencije.

Hamenei je ubijen u izraelsko-američkom napadu.

Iranska strana nije odmah komentirala poziv, navodi Anadolu Ajansi.

Bilateralni planovi

Nekoliko dana prije američko-izraelskog napada na Iran, Baku i Teheran potpisali su ugovor o bilateralnoj gospodarskoj suradnji, pri čemu je osobito istaknuti infrastruktura, energetski i vodni projekti te šira društvena i kulturna područja, izvijestio je Tehran Times prošli mjesec.

Među ključnim područjima suradnje dviju zemalja osobito je izdvojen promet.

Azerbajdžanske i iranske prometnice dio su Međunarodnog transportnog koridora sjeverjug (INSTC), prometnog pravca dugog 7.200 kilometara koji bi trebao spojiti Baltičko more s Indijskim oceanom preko Kaspijskog jezera i Hormuškog tjesnaca.

Ugovor o gradnji koridora potpisali su još 2000. Rusija, Iran i Indija, a poslije su im se pridružili Azerbajdžan, Bjelorusija i srednjoazijske zemlje. Prema podacima Instituta "Gulf Research Center" (GRC) iz lipnja prošle godine, dosad je dovršeno 75 posto planirane infrastrukture.

Taj prometni pravac trebao bi spojiti Sankt Peterburg s Mumbaijem, protežući se preko Moskve i Volgograda do Kaspijskog jezera i Kazahstana, Turkmenistana, Irana i Azerbajdžana, a zatim do Hormuškog tjesnaca i Indijskog oceana.

Mostovi i željeznica

Kroz Azerbajdžan je u proteklih godinu dana prošlo oko 120 tisuća iranskih kamiona, a u Iran je ušlo više od 50 tisuća azerbajdžanskih teretnih vozila, odražavajući znatan prekogranični tereti promet, naveo je potkraj veljače iranski list.

Te brojeve trebalo bi utrostručiti kako bi Iran postigao cilj kada je riječ o povećanju obujma tereta prevezenog zapadnim ogrankom Međunarodnog transportnog koridora sjeverjug na 15 milijuna tona do 2030., izjavila je iranska ministrica prometa i urbanog razvoja Farzaneh Sadegh.

Taj cilj iziskuje pak obnovu granične infrastrukture i jednostavnije postupke, prenio je Tehran Times ministričine riječi.

U sklopu bilateralnog sporazuma od 24. veljače Baku i Teheran dogovorili su proširenje suradnje u cestovnom prometu, upravljanju granicama te razvoju željeznice, prema izvješću iranskog lista.

Ključni infrastrukturni projekti obuhvaćaju dva mosta na granici dviju zemalja, proširenje ceste koja spaja iranski grad Kalaleh s azerbajdžanskim gradom Jolfom te željezničku vezu između Kalaleha sa Siahroudom i željeznički terminal u iranskoj Astari na granici s Azerbajdžanom.

Obje zemlje naglasile su da je nužno ubrzati provedbu projekata, piše Tehran Times.

Vrijednost robne razmjene Irana i Azerbajdžana dosegnula je tijekom proteklih dviju godina oko 650 milijuna dolara, naglasila je iranska ministrica potkraj veljače.