Bandov: Prije dogovora SAD-a i Irana očekujem novu eskalaciju

Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana tek su počeli, no put do konačnog sporazuma mogao bi biti dug i neizvjestan. Gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, prof. dr. sc. Goran Bandov upozorio je da bi prije dogovora moglo doći do nove eskalacije sukoba.

Istaknuo je i da je aktualni memorandum tek nacrt, daleko od sporazuma kakav su Washington i Teheran postigli 2015. godine, te upozorio da bi ključni kamen spoticanja mogli ostati Izrael i Hezbolah.

Iako su se iranska i američka strana nedavno međusobno optuživale i prijetile novim potezima, njihove delegacije sastale su se u Švicarskoj te poslale pomirljive poruke. No Bandov upozorava da je situacija i dalje vrlo krhka.

Iznimno je osjetljiva i toga smo potpuno svjesni. Rat se i dalje događa. Na neki način imamo jednu vrstu primirja, ali i ono se konstantno krši. U takvom ozračju imati pregovore sigurno nije jednostavno. Odlično je da se još jedanput sjedi i razgovara unatoč svim trzavicama koje se događaju, rekao je prof. dr. sc. Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu. 

"Prije dogovora očekujem novu eskalaciju"

Na pitanje prevladava li trenutačno nada u dogovor ili opasnost od novog zaoštravanja sukoba, Bandov nije bio optimističan.

- Plašim se da će još to eskalirati prije nekog konkretnog dogovora, kazao je.

Podsjetio je da memorandum predviđa 60 dana pregovora uz mogućnost produljenja, ali smatra da će za ozbiljan sporazum trebati znatno više vremena.

- Mislim da su zapravo i jedna i druga strana svjesne da će za konačne razgovore i dogovore trebati puno više od tih prvotno dogovorenih 60 dana. To je razdoblje u kojem se trebaju otvoriti ključne teme poput Hormuškog tjesnaca, deblokade iranskih luka i mogućeg odmrzavanja dijela iranskih sredstava, rekao je.

Velike razlike u odnosu na sporazum iz 2015.

Bandov smatra da su usporedbe s nuklearnim sporazumom iz 2015. godine samo djelomično opravdane.

- To su strašno velike razlike. Ovo je nacrt, a ono je bio konkretni sporazum. Tada se pregovaralo gotovo 20 mjeseci i postojala je snažna stručna, ekspertna razina pregovora koja je bila potpuno posvećena pitanju nuklearnog programa Irana, naglasio je.

Podsjetio je da su tada, uz SAD i Iran, u pregovorima sudjelovale Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Europska unija.

- Cilj je bio pronaći način kako onemogućiti Iran da razvija nuklearno oružje, iako je Teheran stalno tvrdio da mu to nije namjera, rekao je Bandov.

Izrael i Hezbolah najveći su problem

Posebno osjetljivim smatra pitanje Izraela i Hezbolaha, koji formalno nisu uključeni u sadašnje pregovore, ali mogu presudno utjecati na njihov ishod.

- Očigledno je da je to najskliskiji dio trenutačnih dogovora. Čini se da niti Hezbolah, a niti Izrael nisu bili konzultirani oko svih točaka memoranduma, uključujući onu da će međusobno prestati ratovati, rekao je.

Podsjetio je da su dvije strane već pokušale postići primirje, ali ono nije dugo potrajalo.

- Vidjeli smo da su Hezbolah i Izrael sami sjeli, razgovarali i dogovorili primirje, ali ono je prekršeno doslovno unutar 24 sata i tamo se i dalje ratuje, dodao je.

Previranja u britanskoj politici

Bandov je komentirao i politička previranja u Velikoj Britaniji nakon ostavke premijera i promjene na čelu vladajuće stranke.

Prema njegovu mišljenju, dosadašnje vodstvo pokušalo se približiti političkom centru kako bi zaustavilo rast konkurencije, ali je pritom izgubilo dio vlastitih birača.

- Glasači Laburističke stranke očekivali su puno više laburističkih politika. Pokušaj približavanja centru doveo je do gubitka dijela tradicionalnog biračkog tijela i zbog toga su izgubili posljednje izbore, rekao je.

Smatra da će novo vodstvo tražiti ravnotežu između lijevog političkog spektra i centra.

- Nisam siguran da će ići potpuno ulijevo. Vjerojatno će biti nešto ljevije nego dosad, ali i dalje bliže centru nego klasičnoj ljevici, zaključio je Bandov.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: