Prvi put u povijesti jučer su se sastali čelnici SAD-a, Kine i Rusije, triju najmoćnijih nuklearnih sila na svijetu. Unatoč svim razlikama, zajednička im je ambicija utjecati na budućnost međunarodnog poretka.
20.11.2026.
09:24
Autor: B.B.B./U mreži Prvog/HRT
Prvi put u povijesti jučer su se sastali čelnici SAD-a, Kine i Rusije, triju najmoćnijih nuklearnih sila na svijetu. Unatoč svim razlikama, zajednička im je ambicija utjecati na budućnost međunarodnog poretka.
U emisiji U mreži Prvog o rezultatima sastanka, mogućem oblikovanju novog svjetskog poretka i položaju Europe govorili su povjesničar Tvrtko Jakovina i politolog Robert Barić.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Tvrtko Jakovina ocijenio je da je sastanak važan već zbog činjenice da su se za istim stolom našli čelnici triju država koje imaju presudnu ulogu u međunarodnim odnosima.
- Sastanak je relevantan jer su se susrele tri zemlje koje su u vojnom smislu apsolutno bez premca u svijetu. Susreli su se najveći svjetski proizvođač, apsolutna svjetska supersila i zemlja koja je, barem regionalno, u Europi očito izuzetno važna, rekao je prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina.
Osvrnuo se i na sastanak europskih čelnika u Berlinu, istaknuvši da je okupljanje velikog broja predsjednika vlada pokazalo kako koalicija voljnih ipak ima određenu političku težinu.
Jakovina je pritom upozorio na neravnotežu gospodarske snage Rusije u odnosu na SAD i Kinu, podsjetivši da je slična situacija postojala i tijekom Drugog svjetskog rata i hladnog rata.
- Rusija je uvijek bila ekonomski puno slabija. Na Jalti je dobila svoje priznanje, između ostaloga, jer je u Drugom svjetskom ratu poginulo 27 milijuna sovjetskih građana, dok su Britanci i Amerikanci zajedno imali manje od milijun poginulih, objasnio je.
Naglasio je da veliki međunarodni sastanci imaju i simboličnu važnost, čak i kada ne rezultiraju neposrednim političkim promjenama.
- Ovakvi događaji uvijek imaju određenu važnost. Na ovaj će se sastanak u budućnosti puno lakše pozivati i uspoređivati ga s ostalim summitima iz prošlosti, smatra Jakovina.
Docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Robert Barić bio je znatno skeptičniji prema konkretnim rezultatima sastanka.
Podsjetio je na susret američkog predsjednika Baracka Obame i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva 2010. godine, koji je imao jasno definiran cilj, sklapanje sporazuma Novi START o ograničavanju strateškog nuklearnog naoružanja.
- Svi se pitaju što je postigao Donald Trump. Sastanak Obame i Medvedeva bio je dugo pripreman, a u pozadini se vodio cijeli niz razgovora o ljudskim pravima, situaciji u Europi i drugim pitanjima. Sada smo vidjeli zajedničku izjavu od četiri elementa. Bit ću malo oštar, ovaj će sastanak ostati upamćen samo kao prvi sastanak ove tri zemlje i ni po čemu drugome, ocijenio je doc. dr. sc. Robert Barić.
Prema njegovim riječima, oblikovanje novog međunarodnog poretka nije započelo ovim sastankom, nego je riječ o procesu koji traje već najmanje desetak godina.
- Liberalni poredak vraća se na regionalnu razinu, kao za vrijeme hladnog rata, a pitanje je kakvu će ulogu u tome imati SAD s obzirom na Trumpovu administraciju. Taj će proces trajati godinama, ako ne i desetljećima. Pogledajte koliko je trebalo da se stvori poredak nakon 1945. godine. To se nije dogodilo preko noći, istaknuo je.
Barić smatra da usporedbe trilateralnog sastanka s konferencijom na Jalti 1945. godine nisu opravdane.
- Usporedbe s Jaltom po meni nemaju smisla. Kina zasad ne može zamijeniti SAD, bez obzira na to što Trump radi. Sila u opadanju na Jalti bila je Velika Britanija, a sada je to Rusija. Putinu je sastanak poslužio kao lijep PR, rekao je.
Dodao je da su se kineski predstavnici nastojali prikazati kao odmjereni i odgovorni državnici, ali da tijekom približno 80 minuta razgovora nisu otvorena neka od ključnih pitanja suvremenih međunarodnih odnosa.
Među njima je izdvojio regulaciju umjetne inteligencije, gospodarske odnose Kine i SAD-a te klimatske promjene.
- Svi nastoje smanjiti međusobnu ovisnost, ali ne i potpuno se odvojiti. Ide se na smanjenje rizika. O klimatskim promjenama uopće se nije govorilo, upozorio je Barić.
Govoreći o položaju Europe, Jakovina se osvrnuo na srdačan odnos Trumpa prema Putinu tijekom sastanka.
- Trumpov susret s Putinom bio je više od toga da ga je samo nazvao prijateljem. Prije toga rekao je: 'Tko je ovaj gospodin, ne poznajem ga?' Stvorio je određenu atmosferu i pokazao više od obične prisnosti. To se nije dogodilo prvi put, kazao je Jakovina.
Istaknuo je da je europski odgovor na sastanak u Kini stigao iz Berlina, gdje su se okupili čelnici država koje su članice Europske unije, ali i onih izvan nje.
Posebno je naglasio važnost Ujedinjenog Kraljevstva u pružanju pomoći Ukrajini, ocijenivši da je London zbog svojeg položaja izvan EU-a u određenim pitanjima mogao djelovati slobodnije.
- Europski odgovor bio je nedvosmislen kada je riječ o Ukrajini i nastavku pomoći prema načelu 'koliko god bude potrebno'. No bolje je pitanje gdje je u svemu tome Europska unija. S Europom će se morati pregovarati o teritoriju, ali pitanje je tko je ta Europa, istaknuo je.
Prema Jakovininim riječima, europske države imaju slična stajališta o Ukrajini, ali ne i o svim drugim međunarodnim pitanjima. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje tko bi u budućim pregovorima predstavljao europske interese.
- Europa je takva, tako je nastala. Europska civilizacija tako funkcionira. Imate nacionalne države i nacionalizmi su važniji od neke supranacionalne strukture, čak i kada postoji vidljiva želja da se ona izgradi, ocijenio je.
Na pitanje postoji li opasnost da Trump i Putin postignu mirovni sporazum bez sudjelovanja Europe i Ukrajine, Barić je upozorio da bi provedba takvog dogovora bila iznimno problematična.
- Bez obzira na to što je Europa podijeljena, pitanje je kako bi Europljani bili prisiljeni provesti takav sporazum. Činjenica je da je Europa podijeljena oko Rusije i da će, kada je riječ o vanjskopolitičkom djelovanju, biti prisiljena na preustroj, rekao je Barić.
Podsjetio je na izjave njemačkog kancelara Friedricha Merza o potrebi promjene europskih mehanizama odlučivanja kako pojedine države ne bi mogle blokirati pomoć Ukrajini.
Barić smatra da Putin računa na Trumpovu sposobnost da europske saveznike prisili na prihvaćanje ruskih uvjeta, ali upozorava da Moskva zauzvrat ne nudi značajne ustupke.
- Putin je uvijek računao da će Trump prisiliti europske saveznike da prihvate sporazum kakav jest. A što nudi Putin? Povlačenje nekoliko Orešnika, za koje je pitanje koliko su operativni. Po meni su to prototipovi koji su ostali iz 2016. ili 2017. godine, kada je prekinut razvoj, a sada su na brzinu raspoređeni u Bjelorusiju, rekao je.
Prema Barićevim riječima, ruski zahtjevi daleko nadilaze pitanje ukrajinskog teritorija i uključuju temeljite promjene europske sigurnosne arhitekture.
- Zauzvrat Rusija traži izlazak Finske iz NATO-a, odustajanje od baza na Baltiku, pretvaranje Moldavije u federaciju s dvije republike i povratak ruske vojske u tu zemlju u punoj snazi. Francuska i Velika Britanija ne bi smjele davati nuklearna jamstva ostatku kontinenta, naveo je Barić.
Ocijenio je da ruski predsjednik nastoji odugovlačiti pregovore jer mu trenutačno postizanje mira nije u interesu.
Pritom je upozorio na sve veće ruske gubitke na bojištu i moguće poteškoće u nadoknađivanju ljudstva.
- Izgleda da je u listopadu doista prijeđena granica od 50 tisuća mrtvih i ranjenih Rusa mjesečno. To je točka nakon koje se postavlja pitanje može li Rusija obnavljati svoje ljudstvo. Tijekom rujna i listopada iz zemlje je pobjeglo 1,1 milijun Rusa zbog straha od nove mobilizacije, iako mislim da će Putin na nju biti prisiljen tek sredinom sljedeće godine, rekao je Barić.
Zaključio je da zasad ne vidi stvarne pretpostavke za postizanje mirovnog sporazuma.
- Putin nije odustao ni od čega, nema nikakve šanse za mir i rat se nastavlja. Vjerojatno se ide na zamrzavanje sukoba u 2027. godini, zaključio je Barić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora