Bejrut: Više od 100 poginulih, proglašeno izvanredno stanje

U luci se u trenutku eksplozije nalazio britanski teretni brod na kojem je bilo i 11 hrvatskih pomoraca.

Libanon je u srijedu proglasio izvanredno stanje na dva tjedna za grad Bejrut, nakon katastrofalne eksplozije u utorak u bejrutskoj luci u kojoj je poginulo više od sto ljudi, a više tisuća je ozlijeđeno.

Libanonska vlada proglasila je "izvanredno stanje u gradu Bejrutu na dva tjedna", objavio je na konferenciji za novinare ministar informiranja Manal Abdel Samad, pojasnivši da će "vrhovna vojna vlast odmah biti zadužena za pitanja sigurnosti".

Vlada je također odlučila staviti u kućni pritvor sve dužnosnike bejrutske luke koji su bili zaduženi za nadzor skladišta i za sigurnost, objavio je jedan ministar.

Nije jasno koliko će ih biti u kućnom pritvoru i na kojim su funkcijama bili. Vojska će provjeravati drže li se kućnog pritvora sve dok se ne utvrdi odgovornost za jučerašnju eksploziju.

● U eksploziji u Bejrutu najmanje 50 mrtvih, 3000 ranjenih
● U suvremenom Libanonu sve je prividno i krhko

Spasitelji i dalje tragaju za više od sto ljudi koji se vode kao nestali.

U Libanonu je od 150 do 200 hrvatskih državljana, među kojima mnogi imaju dvojno državljanstvo. Nekoliko stotina metara od mjesta eksplozije na brodu pod britanskom zastavom u bejrutskoj luci nalazilo se 11 hrvatskih pomoraca. Jedan od njih ozlijeđen je. Zbrinut je u bolnici i vratio se na brod.

- Nakon kontakta s Hrvatima ovdje u Libanonu mogu reći da su svi na sigurnom, a neki od njih njih pretrpjeli su manju materijalnu štetu. Ovo što se dogodilo neopisivo je. Svi u Libanonu sada su se zatvorili u svoje domove zbog nitratne kiseline u zraku. Nazvali su nas prijatelji s Cipra koji kažu da su i oni to osjetili. Bila je to uistinu katastrofa. Tužan sam, kao i svi ovdje, rekao je Cheikh Badih Hobeiche, počasni konzul RH u Libanonu, za HRT.

Libanonski predsjednik rekao je u srijedu da će istraga o uzrocima eksplozije u utorak u Bejrutu, u kojoj je po novim podacima poginulo više od sto ljudi, što prije otkriti što se točno dogodilo, a da će rezultati biti transparentno objavljeni.

U televizijskom prijenosu početka izvanredne sjednice vlade, predsjednik Michel Aoun pozvao je također druge zemlje da pomognu Libanonu što je prije moguće, jer se zemlja već bori s vrlo lošom ekonomskom situacijom.

Inicijalna istraga pokazala je da su godine zanemarivanja sigurnosti skladišta u kojem se nalazio vrlo eksplozivni materijal u bejrutskoj luci uzrokovale eksploziju, rekao je izvor blizak istrazi.

Dio medija spominje kako su se u luci obavljali zavarivački radovi, no mnogi sumnjaju kako je riječ o namjernoj eksploziji.

Premijer i ured predsjednika objavili su utorak da je 2750 tona amonijevog nitrata koji se koristi za gnojivo i bombe, uskladišten šest godina u luci bez sigurnosnih mjera.

- To je nemar, rekao je izvor za Reuters, dodajući da je pitanje sigurnosti skladišta već bilo pred nekoliko odbora i sudova i ništa nije učinjeno kako bi se naredilo premještanje ili sigurno odlaganje opasnih tvari.

Izvor je rekao da je vatra počela u skladištu 9 u luci i proširila se na skladište 12, gdje je bio uskladišten amonijev nitrat.

Badri Daher, glavni direktor libanonske carine, rekao je za televiziju LBCI u srijedu da je carina slala šest dokumenata odgovornima, upozoravajući da materijal predstavlja opasnost.

- Tražili smo da se ponovno izveze ali to se nije dogodilo. Ostavljamo stručnjacima i onima koji se time bave da utvrde zbog čega, rekao je Daher.

- Mora se provesti lokalna i međunarodna istraga incidenta, s obzirom na opseg i okolnosti pod kojima je ta roba dovezena u luku, kazao je Hassan Hasbani, bivši zamjenik premijera.

Shiparrested.com, koji prati pomorske pravne slučajeve, objavio je da je izvješće iz 2015. pokazalo da je brod Rhosus koji je plovio pod moldavskom zastavom pristao u Bejrutu u rujnu 2013. zbog tehničkog kvara na putu iz Gruzije u Mozambik, s 2,750 tona amonijevog nitrata.

Izvješće kaže da se nakon inspekcije brodu zabranio nastavak puta a ubrzo nakon toga napustili su ga vlasnici.

- S obzirom na rizike povezane s time da amonijev nitrat ostane na brodu, lučke vlasti iskrcale su ga u skladište u luci, dodaje se u izvješću.

Ruski mediji u srijedu pišu da se radilo o ruskom brodu, u vlasništvu ruskog državljana Igora Grečuškina.

- Neprihvatljivo je da teret amonijeva nitrata, oko 2750 tona, bude oko šest godina u jednom skladištu bez ikakvih zaštitnih mjera, rekao je libanonski premijer Hassan Diab pred Vrhovnim vijećem obrane na izvanrednom sastanku.

Amonijev nitrat kemijsko je gnojivo i također sastavni dio eksploziva.

- Nećemo znati za odmor dok ne pronađemo odgovorne za to što se dogodilo, obećao je libanonski premijer.

Tijekom tog razdoblja "vrhovna vojna vlast bit će zadužena za sva pitanja vezana za sigurnost", navodi se u priopćenju Vrhovnog vijeća obrane.

U centru Bejruta došlo je do sukoba između skupina ljudi i snaga odanih bivšem premijeru Saadu Haririju, objavio je Guardian.

Spasilačke službe kopaju po ruševinama tražeći preživjele

Spasilačke službe u Bejrutu kopaju u srijedu po ruševinama tražeći preživjele, a dužnosnici očekuju da će brojevi žrtava i dalje rasti.

Eksplozija u lučkim skladištima, u kojima je bio pohranjen visoko eksplozivan materijal, bila je najjača eksplozija koja je tijekom niza godina odjeknula u Bejrutu, gradu već ionako ozbiljno pogođenim ekonomskom krizom te rastom pandemije koronavirusa.

Dužnosnici nisu objavili što je izazvalo plamen koji je pokrenuo eksploziju. Sigurnosni izvor i lokalni mediji navode da su sve pokrenuli zavarivački radovi koji su bili poduzeti u jednom dijelu skladišta.

- Ono čemu svjedočimo je ogromna katastrofa, rekao je čelnik libanonskog Crvenog križa George Kettani za tv kanal Mayadeen.

- Žrtava i ranjenih ima posvuda, kazao je.

Satima nakon eksplozije, koja se dogodila kratko nakon 18 sati po lokalnom vremenu, vatra je još uvijek gorjela u području luke, bacajući tijekom noći narančasti sjaj na noćno nebo, dok su helikopteri letjeli nad gradom i odjekivale sirene kola hitne pomoći.

Eksplozija je oživjela sjećanje na građanski rat 1975. do 1990., kada su Libanonci bili izloženi teškom topništvu, napadima automobilima bombama i izraelskim zračnim napadima.

Udar eksplozije bio je toliko jak da su neki stanovnici mislili da se radi o potresu.

Odgovorni će "platiti za to"

Ranjeni, zbunjeni i u suzama, brojni stanovnici libanonskog glavnog grada hodali su ulicama tražeći svoje bližnje.

Svjedok Hadi Nasrallah rekao je da je vidio požar, ali nije očekivao eksploziju.

- Izgubio sam sluh na nekoliko sekundi, znao sam da nešto nije u redu, a onda se iznenada staklo razbilo po cijelom autu, autima oko nas, trgovinama, zgradama. Staklo je padalo s cijele zgrade, rekao je za BBC.

- Eksplozija me odbacila metrima dalje. Bila sam ošamućena i prekrivena krvlju. Podsjetilo je to na slike eksplozije kojoj sam svjedočila ispred američkog veleposlanstva 1983., kazala je bejrutska dizajnerica Huda Baroudi.

Premijer Hassan Diab obećao je da će se utvrditi odgovornost za smrtonosnu eksploziju u "opasnim skladištima" dodajući da će odgovorni "platiti za to".

Američko veleposlanstvo u Bejrutu upozorilo je stanovnike na izvješća o toksičnim plinovima koji su se oslobodili u eksploziji, pozvavši ljude da ostanu u svojim domovima i nose maske ako je moguće.

Veliki broj nestalih

- Mnogi su ljudi nestali. Ljudi zovu hitnu službu raspitujući se za svoje voljene, a potraga je teška, osobito tijekom noći, zbog toga što nema struje, kazao je ministar zdravstva Hamad Hasan.

Snimke na društvenim mrežama pokazuju stup dima koji se diže nad lukom, nakon snažne eksplozije nakon koje se digao bijeli oblak te potom užarena lopta koja se širila nebom. Oni koji su snimili događaj iz visokih zgrada, udaljenih 2 km od luke, i sami su bili odbačeni s mjesta silinom eksplozije.

Ljudi obliveni krvlju trčali su i tražili pomoć probijajući se kroz oblake dima i prašine ulicama prekrivenim dijelovima oštećenih zgrada, pokućstva, uništenim automobilima.

Eksplozija se dogodila samo četiri dana uoči izricanja presude UN-ova suda na suđenju četvorici osumnjičenih pripadnika šijitske skupine Hezbolah za ubojstvo libanonskog premijera Rafika Haririja i još 21 osobe u bombaškom napadu 2005.

Hariri je bio ubijen velikim kamionom bombom u istom području uz more, oko 2 km od luke.

Izraelski dužnosnici kazali su da Izrael, koji je vodio nekoliko ratova s Libanonom, nema ništa s eksplozijom te da je ta zemlja spremna pružiti humanitarnu i medicinsku pomoć.

Šijitski Iran, koji podupire Hezbolah, također je ponudio pomoć, kao i Teheranov regionalni suparnik Saudijska Arabija, vodeća sunitska sila.

Pomoć je ponudio i Cipar, udaljen oko 160 km, na kojem se također čula eksplozija.

Na brifingu u Bijeloj kući američki predsjednik Donald Trump naveo je da je eksplozija možda bila rezultat napada, no dvojica američkih dužnosnika kazala su da početne informacije ne govore tome u prilog.

Uzrok eksplozije: umjetno gnojivo s ruskog broda

Ruski mediji u srijedu izvješćuju da je eksploziju izazvalo umjetno gnojivo zaplijenjeno s ruskog teretnog broda prije šest godina.

Brod Rhosus pristao je u luku u Bejrutu prije šest godina zbog kvara, a bio je na putu za Afriku s 2750 tona gnojiva na bazi amonijevog nitrata, prenosi libanonska medijska kuća LBCI, ne otkrivajući u čijem je vlasništvu spomenuto plovilo.

Ruska medijska grupacija RBC javlja da je brod, koji je plovio iz gruzijske luke Batumi za Mozambik, u vlasništvu ruskog državljana Igora Grečuškina, rođenog u dalekoistočnoj regiji Habarovsk, s prebivalištem na Cipru.

Nakon što je Rhosus pristao zbog kvara, Grečuškin je, a da nije isplatio svoju posadu, napustio brod, tvrdi RBC pozivajući se na članove posade. Prema LBC-iju, opasni teret je potom iskrcan u skladište gdje je ostao godinama.

Macron u četvrtak putuje u Libanon

Francuski predsjednik Emmanuel Macron putuje u četvrtak u Bejrut nakon katastrofalne eksplozije u kojoj je u libanonskoj prijestolnici gotovo 300.000 ljudi ostalo bez domova, objavila je Elizejska palača.

Ona je pojasnila da će se Macron sastati sa svim "političkim čimbenicima", među ostalim s predsjednikom Michelom Aounom i premijerom Hassanom Diabom, u trenutku kada Francuska iskazuje solidarnost i šalje osoblje i opremu za pomoć libanonskim vlastima.

Macron, koji je razgovarao s libanonskim predsjednikom ubrzo nakon eksplozije, već je naredio da se hitna pomoć uputi u Libanon, zemlju koja ima duboke povijesne veze s Francuskom.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian rekao je da će Francuska poslati i treći avion humanitarne pomoći u Bejrut u srijedu.

- Tri aviona lete danas za Bejrut, treći iz Marseillea s medicinskim ekipama koje odmah mogu djelovati, dva s Roissyja s materijalom, 25 tona, ekipama za sigurnost ministarstva unutarnjih poslova, kao i vatrogasci iz Marseillea, rekao je.

Elizejska palača već je ranije objavila da dva aviona polaze s Roissyja, nedaleko Pariza.