Bekić: Diplomacija Irana i SAD-a je nastavak rata drugim sredstvima

Otvaranje Hormuškog tjesnaca otvara prostor za diplomaciju, ali ne nužno i za trajni mir, upozorio je u središnjem Dnevniku HRT-a Janko Bekić sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

- Diplomaciji treba dati šansu, ali uvijek moramo imati na umu da akteri poput Irana i SAD-a, kada razgovaraju, ne razgovaraju u dobroj vjeri. Ne radi se o taktiziranju, radi se o nadmetanju i daj diplomatski odnos je nastavak rata drugim sredstvima. Pokušavaju drugim sredstvima ostvariti što više ratnih ciljeva, rekao je Janko Bekić.

- Pitanje je mogu li uopće dvije zemlje, koje jedna drugu promatraju kao apsolutno zlo, doći do mira, dodao je.

Govoreći o primirjima s Iranom i Libanonom, upozorio je na njihovu krhkost.

- Rekao bih da su oba krhka zbog sklonosti naglih promjena stavova i raspoloženja Donalda Trumpa. Primirje između Izraela i Libanona je još krhkije jer Izrael nije u sukobu s Libanonom, nego je u sukobu s nedržavnim ili paradržavnim akterom - Hezbolahom, koji primirje ne smatra legitimnim niti se osjećaju obveznim pridržavati se nečega što službeni Bejrut dogovori s Tel Avivom. Oni imaju svoju računicu i svoj način djelovanja. Trenutno ne možemo znati djeluje li Hezbolah na svoju ruku ili još uvijek čeka instrukcije iz Teherana, ocijenio je.

Osvrnuo se i na iranski nuklearni program.

- To je igra koja traje godinama. Ne samo još od predsjednika Obame, nego i prije. To je stalna igra gdje Iran ponudi neki ustupak ili kompromis. Ponude smanjenje postotka obogaćivanja uranija ili dio daju neutralnoj strani ili međunarodne agencije mogu provjeravati što Iran radi. To su sve taktiziranja i nadmudrivanja. Čisto sumnjam da se Iran sada odlučio u potpunosti odreći se nuklearnog programa, ustvrdio je.

"Možemo govoriti o raskolu Europe i SAD-a"

Komentirajući odnos SAD-a i Izraela, naglasio je promjene u političkoj dinamici.

- S Trumpovom retorikom uvijek treba biti oprezan. On vrlo često nekome nešto zabranjuje ili naređuje pa to na kraju tako ne ispadne. Kasnije kaže da nije rekao ono što je rekao. To sve treba uzeti s dozom opreza, ali činjenica je da se atmosfera u SAD-u prema Izraelu mijenja. U Europi se mijenja još vidljivije, ali u SAD-u ne samo da je ljevica opreznija prema Izraelu, nego je to sada i republikanska stranka - pogotovo MAGA pokret unutar stranke. Ti glasovi su sve glasniji, tvrde da Izrael ima previše utjecaja na vanjsku politiku SAD-a. To nije u skladu s obećanjima Donalda Trumpa i politikom "America First", rekao je.

Govoreći o otpornosti Irana, istaknuo je ključne faktore opstanka režima.

- Iran se pokazao kao izuzetno tvrd orah. Taj režim ima kombinaciju dva faktora koja ga drže na životu, prvi je izuzetan geostrateški položaj koji im omogućuje da po potrebi naprave kaos na globalnoj razini po pitanju dostupnosti i cijene energenata, a drugi je fanatizam režima koji je spreman podnijeti velike žrtve i osobne gubitke na najvišoj razini. U slučaju ovog sukoba i nekih drugih sukoba kao što je rusko-ukrajinski - vidimo da nominalno slabija strana ne mora nužno biti gubitnik u ratu, upozorio je.

Na kraju se osvrnuo na odnose Europe i Sjedinjenih Država.

- Ako su odnosi Europe i SAD-a već bili klimavi u vrijeme dva mandata Georgea Busha Jr., danas su ti odnosi sigurno na još nižim granama. Tada je postojala antipatija zbog rata u Iraku, ali danas je to otišlo puno dalje. To više nije antipatija, nego možemo govoriti o nekakvoj šizmi, raskolu. To znači da će u Europi sigurno dalje osnaživati oni glasovi koji zagovaraju sve jaču stratešku autonomiju i odvajanje od SAD-a, zaključio je.