Beograd ne očekuje novu odgodu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije

Beograd očekuje da će američka administracija, nakon prethodnih šest odgoda, od 1. listopada uvesti sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) koje su dio su kaznenog paketa sankcija Sjedinjenih Država protiv ruskog energetskog sektora.

Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog ministarstva financija u kolovozu je novim jednomjesečnim produljenjem licencije omogućio nastavak isporuke sirove nafte NIS-u do 29. rujna. Ta odgoda odnosi se i na Jadranski naftovod (Janaf) kojim se nafta transportira do rafinerije u Pančevu, glavnog opskrbljivača srbijanskog tržišta naftnim derivatima.

Janaf isporučuje između dva i tri milijuna tona nafte i ostvaruje oko 40 milijuna eura prihoda, s NIS-om je lani sklopio ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte do kraja iduće godine.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u New Yorku na marginama zasjednja Opće skupštine UN-a kako očekuje da će Sjedinjene Države uvesti sankcije NIS-u od 1. listopada.

- Da vidimo, možda se neko čudo desi do 1. listopada, ali nas svakako očekuje teško vrijeme i zima", izjavio je Vučić izvjestiteljima beogradskih medija.

Naglasio je da je "situacija neugodna i komplicirana", ali da će pokušati doći do povoljnog rješenja.

- Kolateralna smo šteta odnosa Moskve i Washingtona, rekao je predsjednik Srbije.

Istaknuo je da će Srbija platiti "visoku cijenu zato što su Rusi većinski vlasnik NIS-a".

- Bili smo izrazito korektni prema ruskim i američkim partnerima. Trudit ćemo se da budemo korektni, ali ljudi moraju znati da ćemo platiti iznimno visoku cijenu, citira Vučića portal RTS-a.

Sankcije Naftnoj industriji Srbije dio su kaznenog paketa sankcija Sjedinjenih Država protiv ruskog energetskog sektora, a NIS je pod povećalom američkih sankcija od početka ove godine, jer više od 55 posto dionica u toj tvrtki zajedno drže ruski Gazprom Neft i Gazprom.

Ruski Gazprom Neft je u međuvremenu smanjio svoj vlasnički udio u NIS-u na 44 posto i tom je transakcijom formalno prestala osnova za sankcije tvrtkama iz energetskog sektora s većinskim ruskim kapitalom.

Nakon uvođenja sankcija vlasnička struktura je djelomice promijenjena tako što je ruski Gazprom Neft prenio svoj udio od oko pet posto na Gazprom, s obzirom na to da ta tvrtka koja se bavi plinom nije pod sankcijama.

Tom je transakcijom Gazprom Neft svoj vlasnički udio u NIS-u smanjio nastojeći izbjeći sankcije NIS-u u Srbiji.