Milorad Dodik trgovao bi s Trumpom, ali ne mijenja retoriku

Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je, nakon što je osuđen na zatvor, ostao bez mandata, ali zadržao velik politički utjecaj u tom entitetu, najavio je jačanje suradnje sa sadašnjom administracijom u SAD-u nakon što su mu ukinute sankcije, a lobiranjem pokušava to ishoditi i od Velike Britanije.

Nakon što je investiranjem milijuna eura iz proračuna RS-a za lobiranje u SAD-u ishodio ukidanje sankcija Dodik to, prema britanskim medijima, sada pokušava ostvariti i kod britanske vlade koja ga je 2022. također kaznila zabranom ulaska u tu zemlju kao i njegovu suradnicu i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.

Britanski su mediji objavili kako je Dodik angažirao najmanje dvije osobe s diplomatskim iskustvom, uključujući bivšeg veleposlanika Ujedinjenog Kraljevstva u BiH i Srbiji Charlesa Crawforda kao lobiste koji zagovaraju da mu London ukine sankcije.

Britansko veleposlanstvo: Nemamo o čemu razgovarati

Ta je informacija dostupna u britanskom registru stranog utjecaja (FIRS). Iz britanskog veleposlanstva u Sarajevu na to su reagirali izjavom u kojoj su istaknuli kako su sankcije uvedene s razlogom, a to je ugrožavanje mira i stabilnosti BiH.

- Kada se otklone razlozi za nametanje sankcija, Ujedinjeno Kraljevstvo ih može ukinuti. Do tada nemamo o čemu razgovarati, stoji u očitovanju veleposlanstva dostavljenom lokalnim medijima.

Dodik i dalje ima zabranu ulaska u Sloveniju, Austriju, Njemačku, Poljsku te Litvu i Estoniju.

Dodik i dalje prijeti secesijom unatoč porukama iz Washingtona

Administracija Donalda Trumpa u listopadu je ukinula sankcije Dodiku i skupini od trideset njegovih bliskih suradnika i različitih tvrtki koji su od 2017. godine postupno kažnjavani zbog ugrožavanja Dejtonskog sporazuma i prijetnje secesijom odnosno umiješanosti u korupciju.

Sankcije su ukinute nakon što je parlament RS-a poništio zakone koje je prije toga donio u nastojanju da zabrani djelovanja pravosudnih tijela i sigurnosnih agencija BiH u tom entitetu.

SAD je nakon toga poslao jasne poruke kako želi vidjeti smanjenje političkih napetosti u BiH i prestanak stalnih sukoba, a nudi jačanje gospodarskih veza.

Unatoč tim upozorenjima Dodik, koji formalno obnaša tek dužnost predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke koja je okosnica vlasti u RS-u, nije odustao od secesionističke retorike, a glavnom temom postalo mu je pravo raspolaganja državnom imovinom, odnosno inzistiranje da se njezinim vlasnicima proglase entiteti.

Ne bude li po njegovu, Dodik je najavio konačni raspad BiH.

Sada je izjavio kako u RS-u žele dovesti američke tvrtke uz uvjet da SAD podrži njegov koncept raspolaganja državnom imovinom.

- Administracija Donalda Trumpa želi ekonomiju i mi želimo ekonomiju. Jesmo li do sada postigli ijedan dogovor s Amerikancima? Nismo. Želimo li to? Želimo to i hoćemo, dodao je Dodik.

Bivši američki veleposlanik u BiH Michael Murphy upozorio je pak na to kako bi se svi, a posebice Washington, trebali zapitati na koji to način Dodik uvažava upozorenje što ga je dobio kao uvjet ukidanja sankcija.

Istaknuo je kako se Dodikovi komentari i dalje svode na pozive za odvajanje RS-a od BiH, što nije politika koju SAD podupire.