13:32 / 20.02.2022.

Autor: Hina/HRT/E.L.S.

BiH: Dodik pozdravio, a bošnjačke i građanske stranke odbacile zaključke HNS-a

Milorad Dodik

Milorad Dodik

Foto: Dejan Rakita / PIXSELL

Političke stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom ocijenile su neprihvatljivim zaključke koje je jučer usvojio Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) pozivajući na dogovor o izbornoj reformi ali i na moguću reorganizaciju BiH ukoliko pregovori ne uspiju no to je pozdravio lider bosanskih Srba Milorad Dodik.

Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) te Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) kao i Naša stranka (NS) zaključke HNS-a označili su nekom vrstom ucjene poručivši kako se time neće dati zastrašiti.

- Zaključci HNS-a koji u sebi sadrže i prijetnje teritorijalne reorganizacije te niz proizvoljnih i netočnih ocjena i tumačenja ustava i zakona, sužavaju prostor za razgovore o ustavnoj reformi i izmjenama izbornog zakonodavstva - stoji u reagiranju SDA objavljenom nakon zasijedanja HNS-a.

Dodali su kako nikakve nove teritorijalne organizacije na tragu etničkih podjela u BiH neće biti niti će SDA na to ikada pristati a posebice neće dopustiti obnovu Herceg-Bosne, kakva je postojala do 1994. godine.

- Na politiku SDA pogotovo neće utjecati prijetnje i uvrede koje na račun Bosne i Hercegovine svakodnevno izriče predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. On se i u Hrvatskoj pita malo, a o Bosni i Hercegovini će se uvijek pitati nimalo - poručili su iz SDA ističući kako će izbora u istopadu svakako biti a HDZ BiH može odlučiti sao hoće li na njima sudjelovati ili ih bojkotirati.

I predsjednik oporbenog SDP-a Nermin Nikšić poručio je kako će jesenskih izbora svakako biti, što god o njima mislili u HNS-u jer bi sve drugo bila suspenzija demokracije.

U objavi na svom Facebook profilu Nikšić je zakljulke HNS-a opisao kao "masu proizvoljnih tvrdnji, neistina i besmislica" optužujući HNS da uporno dovodi javnost u zabludu tezama o legitimnom predstavljanju i podudarnosti "rasističkog koncepta" sa europskim vrijednostima i presudama Europskog suda za ljudska prava

Nikšićeva je teza kako svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije u izbornom procesu u BiH potvrđuju potrebu uspostave koncepta koji će svakom građaninu BiH osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.

- Naša stranka (NS) koja se kao i SDP BiH odlučila bojkotirati pregovore o izmjenama izbornog zakona sve dok traju blokade državnih tijela vlasti što ih provode dužnosnici iz reda bosanskih Srba na stajalištu je kako zaključci HNS-a samo dodatno kompliciraju stanje u zemlji a predloženim modelima izmjena izbornog zakona samo štete interesima Hrvata u BiH jer zagovaraju "politički i teritorijalni aparthejd". Tražeći da glasovi Hrvata u Sarajevu, Tuzli, Zenici i u drugim mjestima ne budu jednako vrijedni glasovima Hrvata iz Mostara, Gruda, Čapljine i drugih mjesta gdje su Hrvati većina, HDZ čini da ti naši građani u političkom smislu nestanu i iz tih dijelova BiH. Inzistiranjem na legitimnim i nelegitimnim Hrvatima, HNS je prigrlio jednoumlje i odbacio sve one Hrvatice i Hrvate koji se s njima ne slažu - stoji u izjavi NS.

Stranke Narod i pravda (NiP) i Savez za bolju budućnost (SBB) čiji su lideri Elmedin Konaković i Fahrudin Radončić ranije preuzeli ulogu posrednika u pregovorima dijele ocjene kako HNS svojim pozivanjem na teritorijalni preustroj BiH, ne bude li dogovora o izmjenama izbornog zakona, samo dodatno komplicira stanje u zemlji.

- Zaključci Hrvatskog narodnog sabora na sjednici koja je održana 19. veljače 2022. godine pokazuju da HDZ BiH u suštini nije za postizanje dogovora već svojim nerealnim, maksimalističkim i neustavnim zahtjevima žele dodatno produbljenje političke krize - stoji u izjavi NiP-a koja svojom sadržinom zapravo podupire ocjene što su ih ranije dali SDA, SDP BiH i Naša stranka (NS).

Iz NiP-a su poručili kako je zaključcima sabora HNS-a "sužen i faktički potpuno zatvoren" prostor dijalogu kojim bi se riješila otvorena pitanja u BiH pa tako i ono koje se odnosi na izmjene izbornog zakona.

U reagiranju iz Radončićevog SBB-a stoji kako oni neće pristati ni na kakvu uspostavu "trećih entiteta" jer to vide kao put u konačnu podjelu BiH po etničkim crtama a smatraju kako izbora u listopadu mora biti.

Za razliku od stranaka čije je sjedište u Sarajevu za vladajuću stranku u Republici Srpskoj zaključci HNS-a su sasvim prihvatljivi.

- Problem jednog naroda u BiH problem je svih i to je valjda svima jasno. Ignoriranje preglasavanja jednog naroda BiH gura u dugoročnu nestabilnost i odgovornost za to snosit će oni koji to ne žele da vide i da riješe - izjavio je srpski član Predsjendištva BiH Milorad Dodik, ujedno čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

HNS koji okuplja političke stranke s hrvatskim predznakom u BiH jučer je na izvanrednom zasjedanju u Mostaru ocijenilo kako ne postoje uvjeti da se u listopadu izbori provedu po sadašnjem zakonu pa ih je stoga nužno odgoditi do postizanja političkog dogovora o izmjenama.

Predsjednik HNS-a Dragan Čović najavio je kako će novi krug pregovora hrvatskih i bošnjačkih političara uslijediti 22. veljače s ciljem da se približe stajališta o novom načinu biranja članova Predsjedništva BiH. Kazao je kako je model biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH već ranije praktično dogovoren a ukoliko se sve riješi narednog tjedna moglo bi se očekivati zaključivanje konačnog sporazuma u čemu su pripravni sudjelovati i predstavnici međunarodne zajednice.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!