Dodik prijeti "radikalnim mjerama", Schmidt: To je kršenje ustava BiH

Na Sudu BiH u srijedu završava suđenje Miloradu Dodiku zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Dodik i njegovi suradnici prijete "radikalnim mjerama" ako bude osuđen. Visoki predstavnik Christian Schmidt upozorio je da entiteti u BiH mogu postojati samo unutar okvira države definiranog Daytonskim sporazumom.

Schmidt se oglasio posebnom izjavom u kojoj je s odgodom reagirao na činjenicu da su vlasti Republike Srpske prošlog tjedna s vlastima Srbije organizirale zajedničko obilježavanje 15. i 16. veljače kao dana državnosti. Zbog toga je u Banju Luku doputovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić a on i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik zajedničku su proslavu opisali kao početak provedbe deklaracije tzv. svesrpskog sabora iz lipnja 2024. godine kojom je najavljeno čvršće povezivanje RS i Srbije.

Schmidt je sada ocijenio kako je to bila politička zloporaba zbivanja iz 19. stoljeća a u praksi je predstavljalo kršenje ustava BiH a time i Daytonskog sporazuma čiji je potpisnik i Srbija. "Daytonski sporazum je jasan: entiteti pravno postoje samo na temelju ustava BiH i nemaju suverenitet niti državnost. Republika Srpska, kao sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, podliježe suverenitetu Bosne i Hercegovine", poručio je Schmidt.

Schmidt: RS nije entitet srpskog naroda

Uz to je podsjetio kako RS nije entitet srpskog naroda nego multietnički entitet u kojem su tri konstitutivna naroda i pripadnici manjinskih naroda ravnopravni, a entitetska tijela vlasti ne predstavljaju samo srpski narod. Schmidt je pozvao sve političke aktere u BiH da poštuju načela Daytonskog sporazuma jer su ona pravni i ustavni temelj Bosne i Hercegovine. Člankom V aneksa 10. Daytonskog sporazuma utvrđeno je da je visoki predstavnik međunarodne zajednice "konačni autoritet" kod tumačenja sporazuma u svezi s provedbom civilnih aspekata tog sporazuma.

Dodik i Lukić optuženi 2023. godine

Posljednje ročište u postupku protiv Dodika i direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića predviđeno je za iznošenje završnih riječi tužiteljstva i obrane. 
Bude li to okončano tijekom dana sutkinja Sena Uzunović presudu može objaviti odmah ili najkasnije u roku od tri radna dana odnosno do najkasnije do 25. veljače.

Dodik i Lukić optuženi su jer su 2023. godine omogućili objavljivanje u Službenom glasniku dva zakona koje je donio parlament RS iako ih je visoki predstavnik Christian Schmidt prije toga poništio. Zakoni su poništeni jer su njima u RS-u kanili zabraniti provedbu svih presuda Ustavnog suda BiH kao i odluka visokog predstavnika.

Cvijanović: Bilo kakva presuda predstavlja državni udar na BiH i RS

U BiH je nepoštivanje odluka visokog predstavnika kazneno djelo za koje se može dobiti do pet godina zatvora a osuđujuća presuda u Dodikovu bi slučaju značila i automatsku smjenu s dužnosti predsjednika RS. Dodik se u ponedjeljak navečer iza zatvorenih vrata u Banjoj Luci sastao s najbližim suradnicima kako bi odlučili što će poduzeti bude li on osuđen. Nakon toga sastanka medijima je dostavljeno priopćenje puno prijetećih najava u kojima je očekivana presuda Dodiku označena "državnim udarom".

- Narodna skupština, vlada i sve institucije RS djelovat će na način da će donijeti radikalne odluke kao odgovor na bilo koju presudu Suda BiH. Također, svi predstavnici srpskog konstitutivnog naroda u RS na razini BiH, kao i svi zaposleni u tijelima BiH povući će se iz zajedničkih institucija i prekinuti rad, stoji u priopćenju.

Dodik i njegovi suradnici među kojima je i predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović konstatirali su kako je "bilo kakva" presuda Suda BiH pravno nasilje i predstavlja državni udar na BiH i RS te stoga RS na to "neće ostati nijema". Cvijanović je, kao i Dodik, izjavila kako je ohrabrena novim pristupom američke administracije stanju u svijetu. Oboje vjeruju kako će im Trump biti naklonjen pa će moći realizirati bar neke od svojih planova.

U Dodikovu je zaštitu stao i Vučić

- Mi smo pritisnuti godinama lažima koje su plasirali protiv nas, lažima protiv RS, protiv onoga što branimo ovdje. Evo ja vjerujem da će se to promijeniti, kazala je Cvijanović po povratku sa sigurnosne konferencije u Muenchenu gdje je govor američkog potpredsjednika J.D. Vancea izazvao veliku nervozu među europskim dužnosnicima.

Kao prvi konkretni korak u provedbi starih ciljeva u RS-u su najavili odluku da entitetski parlament prijeđe u stalno zasjedanje ne bi li bez zastoja donosio potrebne zakone i odluke. Kakve bi one mogle biti za sada nije najavljeno no sam Dodik ranije je kazao bi prvi korak mogla biti odluka o odcjepljenju RS od BiH.

- Ako bude takva jedna odluka (osuđujuća presuda), što god tko pričao, istog trenutka imat ćete skupštinsku odluku o izdvajanju iz BiH i referendum o neovisnosti RS-a, izjavio je Dodik u siječnju u intervju za entitetski javni servis RTRS. U Dodikovu je zaštitu stao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je kazao kako se nada "mudrim odlukama" suda da ne bi došlo do dalje destabilizacije BiH.

Dodika podržava i Orban

Sličnu je potporu Dodik dobio u ponedjeljak i u Budimpešti od mađarskog premijera Viktora Orbana koji je nakon sastanka dvojice političara kazao kako sada trebaju prestati "politički napadi" na Dodika i da ga "treba prestati kažnjavati". Dodik je pod sankcijama SAD i Velike Britanije a prve kaznene mjere uvedene su mu još 2017. godine i to zbog ugrožavanja provedbe Daytonskog sporazuma.

Popis sankcioniranih osoba iz njegova kruga istomišljenika od tada je značajno povećan a zadnje su sankcije izrečene njegovu ministru unutarnjih poslova Siniši Karanu u siječnju. Američka je administracija tada objavila kako je Karan bio aktivno uključen u radnu skupinu čiju je uspostavu naložio Dodik sa zadaćom pripreme operativnih planova za odcjepljenje RS od BiH.