Bivši južnokorejski predsjednik Yoon osuđen na doživotni zatvor

Južnokorejski sud osudio je u četvrtak bivšeg predsjednika Yoon Suk Yeola na doživotni zatvor, nakon što ga je proglasio krivim za zlouporabu ovlasti i planiranje pobune, proizašle iz njegovog pokušaja uvođenja ratnog stanja u prosincu 2024. godine. 

Tužitelji su tražili smrtnu kaznu u slučaju koji se pozorno prati u duboko podijeljenoj zemlji.

Tužitelji su rekli u siječnju da Yoonov "neustavni i nezakoniti izvanredni vojni zakon potkopava funkciju Nacionalne skupštine i Izbornog povjerenstva... čime zapravo uništava liberalni demokratski ustavni poredak".

Organiziranje pobune kažnjava se smrtnom kaznom ili doživotnim zatvorom prema južnokorejskom zakonu. 

Južna Koreja je posljednji put izrekla smrtnu kaznu 2016. godine, ali nije nikoga pogubila od 1997. Središnji okružni sud u Seulu, zadužen za ovaj slučaj, štitili su policajci, a policijska vozila formirala su sigurnosni kordon oko zgrade.

Sud će također odlučivati o optužbama da je Yoon zloupotrijebio ovlasti kad je naredio vojnicima da upadnu u parlament kako bi izvukli njegove protivnike i zatvorili ih, kao i slanjem vojnika i policije da blokiraju, pregledaju i kontroliraju pristup objektima poput zgrade oporbene stranke.

Yoon je odbacio optužbe. Bivši državni tužitelj tvrdi da je imao predsjedničke ovlasti da proglasi izvanredno stanje i da je njegov postupak bio usmjeren na uzbunu nakon što su oporbene stranke opstruirale vladu.

Svrgnuti bivši vođa, koji se nalazi u Pritvorskom centru u Seulu, vjerojatno će ostati ondje bez obzira na presudu. Ako bude proglašen krivim, očekuje se da će se žaliti na presudu i ponovno pokušati osporiti presudu žalbenog suda na Vrhovnom sudu.

Suđenje bi trebalo završiti u roku od šest mjeseci, a cijeli proces sa žalbama za dvije godine, no suđenja često potraju dulje.

Njegove pravne muke će potrajati jer se ukupno suočava s osam sudskih postupaka. Yoon je u siječnju u odvojenom suđenju osuđen na pet godina zatvora jer je pokušao spriječiti pokušaje vlasti da ga uhite nakon što je proglasio izvanredno stanje. Žalio se na tu presudu.

Iako je Yoonov pokušaj uvođenja ratnog stanja trajao otprilike šest sati prije nego što su organizirani veliki ulični prosvjedi, a parlament ga odbio podržati, taj potez je uznemirio Južnu Koreju - četvrto po veličini gospodarstvo u Aziji, ključnog američkog sigurnosnog saveznika i jednu od otpornijih demokracija na svijetu.

Predsjednik Lee Jae Myung, liberal koji je pobijedio na prijevremenim izborima u lipnju nakon Yoonove smjene, pohvalio je u objavi na X-u postupke korejskog naroda u sprječavanju pokušaja uvođenja ratnog stanja.

- To je bilo moguće jer je to bila Republika Koreja, rekao je Lee, koristeći službeni naziv Južne Koreje. Dodao je da će korejski narod poslužiti kao primjer za ljudsku povijest.

Njegova objava bila je priložena novinskom članku o tome kako su neki akademici preporučili da se korejsku javnost nominira za Nobelovu nagradu za mir zbog nenasilnog suočavanja s vojnicima i policijom kako bi se suprotstavili ratnom stanju.